Uglednih mještani  Dragaljevca Gornjeg i predstavnici crkvenih vlasti podnijeli su zahtjev da im se dozvoli otvaranje škole u sastavu crkve. Turska  vlast  dozvolila je da se otvori škola u sastavu crkve. Prva zgrada bila je brvnara koja je izgorjela za vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka (period 1875 - 1878 godine).

Jedini pisani podatak o ovom događaju je nadgrobni spomenik prvom učitelju u ovoj školi, Danilu Blagojeviću. Spomenik je podigao učenik učitelja Danila Blagojevića, Pero Todorović iz Srednje Čađavice. Originalan tekst sa nadgrobnog spomenika glasi:

,,Sie este ovaj kamen učitelja Danila Blagojevića, znano budi svakom i neka se znade da je prvi učitelj posto kod crkve dragaljevačke. Đake počeo učiti s vlastju gospodina mitropolita Akatangela 1853. ljeta. Imao je đaka 123 učenika. Neka se čini spomen dok je ove crkve i kamena. Ovaj kamen potpisa đak učiteljev Pero Todorović.”

Učitelj Danilo Blagojević je tu radio do svoje smrti 1856. godine. Prva školska zgrada (brvnara) izgorjela je u vrijeme bosanskohercegovačkog ustanka od 1875. do 1878. godine.

Dolaskom u ove krajeve Austro-Ugarske Monarhije, Berlinskim kongresom 1878. godine, zavedena je i u ovom kraju austrougarska vlast.  Austrijske vlasti su 1880. godine, nešto dalje od crkvenog objekta, izgradile novu školsku zgradu od tvrdog materijala, koja je radila sve do juna 1965. godine.

U vrijeme ratnih dešavanja od 1941. do 1945. godine, nastava u školi bila je obustavljena. Odmah poslije oslobođenja ovog kraja, organizovan je rad Osnovne škole, ali pošto je školska zgrada bila razrušena nastava se odvijala u privatnoj zgradi u kojoj je kasnije dugo vremena bio seoski mlin, kod izvora ,,Točak” u Gornjem Dragaljevcu.

Tokom 1945. i 1946. godine školska zgrada je, zahvaljujući mještanima sela, obnovljena, tako da je u školskoj 1946/1947. godini ponovo otpočela nastava u staroj popravljenoj školskoj zgradi.

U to vrijeme za potrebe učenika i nastavnog osoblja iskopan je i bunar preko puta. Škola i crkva  dobile elektičnu energiju. Po preseljenju učenika i nastavnog osoblja u prostorijama stare škole održavale su se igranke (sijela) i davani ratni i drugi filmovi.

 Na današnjem lokalitetu, 1961. godine, izgrađena je osmorazredna škola sa svim pratećim, pa i stambenim objektima. U školskoj 1961. godini izvršena je centralizacija osnovnog školstva na ovom području.  Danas, Osnovna škola ,,Stevan Nemanja” u Gornjem Dragaljevcu je centralna škola, sa 11 područnih škola u okolnim selima.

Stara škola radila je do 1965. godine. Srušena je 1971. godine, a materijal je prevežen kod novoizgrađene škole ,,Lazo Stojanović - Lazić”, (izgrađene 1961. godine kod ,,Točka“, gdje je izgrađena nova zgrada sa četiri učionice, prostranim hodnikom i ostavom. Rušenjem stare škole ostali su temelji u korovu da prkose vremenu i da čuvaju uspomene na srećne dane mnogih učenika koji su tu sticali prva znanja.

Javna ustanova Osnovna škola ,,Stevan Nemanja” Gornji Dragaljevac ove godine (24. novembra)  obilježava 170 godina svog postojanja i rada. Ona je jedna od najstarijih škola na području sjeveroistočne BiH i šire. Tokom svoje burne istorije škola je mijenjala i vlastodršce i ideologiju, i lik i ime.

Mi, mještani imamo želju da se obnovi  temelj stare škole i da se uradi parking s obje strane postojećeg asvaltnog puta u dužini manastirske (školske) njive.  Budući parking bi riješio pitanje parkiranja vozila za vrijeme vjerskih praznika  i svih drugih okupljanja tokom godine - kada ovaj manastir posjećuju mnogobrojni vjernici. U maju i junu u posjetu manastiru u sklopu jednodnevnih izleta dolaze mnogobrojni učenici iz škola sa područja grada Bijeljine i šire.  Manastir posjećuju brojni vjernici iz naše i drugih eparhija.

Inženjeri JP ,,Direkcije za izgradnju i razvoj grada“ Bijeljina uradili su idejno Rješenje za obnavljanja temelja stare škole i izgradnju parkinga.  Poslije razgovora sa igumanijom Teodorom i preosvećenim vladikom Fotijem dobili smo Odluku o odobravanju izvođenja radova na uređenju temelja stare škole, obzirom da se temelji stare škole nalaze na zemljištu koje je u posjedu manastira Svetog arhangela Gavrila.

Ja sam Dragan Maksimović, đak dragaljevačke škole i prosvjetni radnik,  koji radi punih 39 godina u crnjelovačkoj školi. Prvo sam radio 9 godina na poslovima i radnim zadacima nastavnik tehničkog obrazovanja. Zatim sam bio skoro 22 godine direktor crnjelovačke škole i sada radim na poslovima učitelja u crnjelovačkoj školi.

Izvor: Bijeljina danas