Naime, u Srbiji je umrla 60-godišnja žena iz Pančeva, koju je ugrizao komarac i tako joj prenio opasni virus, dok se sumnja da je ovom groznicom u Srbiji zaraženo dvadesetak osoba.

Pored toga, i jedan osamdesetogodišnjak umro je od hemoragične groznice u Grčkoj, 85 godina nakon od posljednjeg zabilježenog slučaja te bolesti koju prenose komarci.

U Institutu za javno zdravlje Srbije "Nezavisnim" je potvrđeno da je do 1. septembra ove godine groznica Zapadnog Nila laboratorijski potvrđena kod šest pacijenata, s jednim smrtnim ishodom.

"U pitanju su osobe starosti od 52 do 82 godine i uglavnom su imale neuroinvazivni oblik bolesti, odnosno zapaljenje moždanih ovojnica ili meningitis", rekli su u ovom institutu.

Medicinski stručnjaci pojašnjavaju da je ovaj virus prvi put otkriven u Ugandi 1937. godine, te da ga prenose ptice, a komarci njime inficiraju ljude.

Teži simptomi su visoka temperatura, gubitak vida i paraliza, a blaži mogu da se svedu na glavobolju, mučnine i osip po koži, dok najčešće obolijevaju starije osobe slabijeg imunog sistema. Inače, tigrasti komarac se od običnog najviše razlikuje po boji, on je crn sa bjeličastim pjegama i malo je agresivniji.

Jelena Ravlija, šef Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, rekla je da na prostoru FBiH dosad nije zabilježen nijedan slučaj zaraženosti virusom Zapadnog Nila, ali da treba biti na oprezu.

"Za evropski region je niska razina opasnosti, međutim, ne možemo isključiti širenje komaraca", kazala je ona i dodala da su ptice "rezervoar", te da komarci ujedom zaraženih ptica prenose virus.

Ona je kazala da se savjetuje izbjegavanje izloženosti komarcima koliko je to god moguće.

"Treba nastojati reducirati staništa komaraca, te vršiti nadzor i praćenje ove pojave u javnozdravstvenom te veterinarskom sektoru", rekla je ona i napomenula da zaraženi komarac i nakon ujeda ne mora izazvati oboljenje, pa zaraženi u 80 odsto slučajeva neće pokazati simptome, dok jedan odsto njih može pokazati tešku kliničku sliku, što traži hospitalizaciju.

U Institutu za javno zdravstvo RS rekli su da u RS nema prijavljenih, oboljelih, niti sumnjivih slučajeva oboljelih od ove bolesti.

"Ukoliko osobe primijete neke od simptoma, neophodno je da se jave svom ljekaru, koji će izvršiti pregled i uraditi neophodna ispitivanja", rekli su u ovom institutu.

Međutim, u zemljama regiona virus je dosad zarazio više osoba, ali su njime zaražene i životinje.

Olga Dulović, zamjenik direktora beogradske Klinike za infektivne i tropske bolesti, izjavila je da je u posljednja dva mjeseca kod 21 pacijenta u Srbiji potvrđen ovaj virus.

"Klinička slika može biti od upale mozga do blage letnje infekcije", rekla je ona i navela da niko od oboljelih nije bio u zemljama gdje je bolest već zabilježena, poput Grčke, već da se bolest razvila u Srbiji.

Pored Srbije, virus se pojavio i u susjednoj Hrvatskoj, ali je zasad zabilježeno svega nekoliko slučajeva na životinjama, prvenstveno kopitarima.

Epidemiolozi navode da kod jednog oboljelog na 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike, te da nema specifične terapije niti vakcine protiv groznice Zapadnog Nila.

Kažu da se bolest obično završava oporavkom nakon nekoliko nedjelja, a u slučaju teže kliničke slike oboljeli se hospitalizuju.

Oni tvrde da groznice Zapadnog Nila dosad nije bilo na našim prostorima, te da je uglavnom vezivana za podneblja s veoma visokom temperaturom, kao što su Egipat, Tunis, Tursku.

Izvor: nezavisne.com