Pantelinski vašar predstavlja važan dan u kalendaru, kako Semberaca, tako i stanovnika iz drugih krajeva, jer je već tradicionalno najveći broj gostiju ovdje je baš u dane Pantelina. U ta tri dana, koliko traje, kroz vašar prođe i staro i mlado. I svako za sebe nađe zanimljiv sadržaj.
Ljudi se na vašaru okupljaju da prodaju i kupe, da se zabave, da prijatelji vide jedni druge. To je prilika da djeca dobiju neku igračku ili slatkiš. Čak i oni koji nemaju namjeru nešto da kupe, kući se ne vraćaju praznih ruku, nađe se po neka sitnica, za uspomenu.
Djeca trče za igračkama i slatkišima i ne bi izlazili iz luna-parka, mladi vape za uzbuđenjem, pa se utrkuju ko je najhrabriji da izdrži adrenalinsku vožnju na ogromnim svijetlećim spravama, dok nešto stariji lagano šetaju i razgledaju izloženi sadržaj.
Možda pojedini ne vole buku i gužvu, ali zasigurno ne mogu da kažu da nije primamljiva slika iz određene udaljenosti, na kojoj se prelamaju jarke boje vašarskog sadržaja, upotpunjene glasnom muzikom i vrevom mnogobrojnih ljudi.
Svojevremeno je u Semberiji bila praksa da u vrijeme vašara, seljaci nisu obrađivali njive, a svi krupniji radovi su se odlagali. Bila je to jedna vrsta godišnjeg odmora. Porodice su se posjećivale, pripremala su se svečana jela, pospremali su se domovi, a u većoj ili manjoj mjeri, taj duh se sačuvao i do danas.
Izvor: Bijeljina danas