Prvi čovjek LBM-a Miloš Bošnjaković je rekao je Srni nakon razgovora sa predstavnicima Geološkog zavoda Republike Srpske u Zvorniku da istraživanja iz vremena bivše Jugoslavje govore da na Ozrenu ima nikla i kobalta, što geolozi smatraju da je izuzetno interesantno područje za geološka istraživanja.

"Geološkim istraživanjima želimo provjeriti šta sve od metala ima na lokalitetima Ozrena, a naša očekivanja su vezana i za plemenite metale, odnosno zlato koje, uobičajeno je, prate određeni sadržaj srebra i platine", naveo je Bošnjaković.

Bošnjaković je naglasio da sve ovo govori u ime društveno odgovorne firme LBM koja je listirana na australijanskoj berzi kao jednoj od najstrožih berzi na svijetu kada su u pitanju pravila po kojima se u geološkim istraživanjima radi i investira.Ističući da je firma LBM dobila pravo od Ministarstva energetike i rudarstva Repubike Srpske za geološka istraživanja na pomenutom lokalitetu, Bošnjaković je naglasio da je kompanija LBM već uložila oko 500.000 KM u dosadašnja istraživanja na području opštine Petrovo, što je direktan doprinos ekonomskom razvoju ove lokalne zajednice.

"Naglasiću da nema baš mnogo firmi koje se otimaju za ovu vrstu investicije, pa i u Republici Srpskoj. Ulagati u geološka istraživanja je vrlo rizična investicija ako ne i najrizičnija. Može se desiti da potrošimo tih pet, šest miliona KM i da na kraju konstatujemo da nismo pronašli ekonomski isplative rezerve bilo kog minerala na području opštine Peterovo", rekao je Bošnjaković.

On je dodao da neki svjetski statistički podaci govore da od 100 ovakvih investicija jedna do dvije dostignu fazu isplative eksploatacije.

Bošnjaković je rekao da se geološka istraživanja na Ozrenu rade po zakonima i pravilima Ministartva energetike i rudarstva Republike Srpske i da su dozvole koje posjeduju za geološka istraživanja za lokalitet Ozrena vrlo jednostavne.

"Imamo pravo uzimati uzorke sa površine, kao i da vršimo geološka bušenja prosječnog otvora do 82 milimetra, primjenjujući najsavremenije geofizičke metode", rekao je Bošnjaković i naglasio da je u početnoj fazi ispitivanja vrlo teško reći kakvi se rezultati mogu očekivati.

On je dodao da zbog toga i postoje geološka istraživanja da bi se moglo dokazati da na nekom području ima potencijala za ekonomski opravdanim rezervama.

Govoreći o ekonomskoj opravdanosti ovog projekta, Bošnjaković je rekao da je doprinos kompanije LBM razvoju opštne Petrovo i Repubike Srpske izuzetno povoljan.

"Doprinos razvoju lokalne zajednice je očit, tu se odvijaju glavne naše aktivnosti, upošljavamo lokalnu radnu snagu, radimo na tom području, hranimo se u restoranima, koristimo lokalne pansione i smještaje, čime lokalna zajednica ima određenu korist, a koju bi tek trebalo da ima u dolazećem periodu", rekao je Bošnjaković.

Ističući da će i Republika Srpska imati određene benefite, Bošnjaković je rekao da će se nakon završenih geoloških istraživanja uraditi ozbiljan geološki elaborat, ozbiljna geološka dokumentacija koja će biti predata Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, na osnovu koje će resorno ministarstvo raspolagati svim informacijama šta se sve nalazi na planini Ozren.

"Ako bi geolikim istraživanjima potvrdili ekonomski isplative rezerve bilo kog bazičnog metala, mislim prvenstveno na bakar, željezo, cink, olovo, a potom na kobalt i nikl, ne bi nas iznenadilo da pronađemo i ekonomsko isplative rezerve plemenitih metala, posebno zlata, što bi bilo od epohalnog značaja za Republiku Srpsku", rekao je Bošnjaković.

On smatra da bi se time Petrovo, dio Ozrena, kao i region, potpuno ekonomski preporodili.

"Porasle bi cijene nekretnina, zemljišta i drugih dobara, opština Petrovo bi počela planirati naredne korake u razvoju, odnosno procvjetala bi i doživjela ekonomski preporod, kao što je procvjetao Vareša nakon što se zlatna groznica tamo objelodanila i potvrdila", naveo je Bošnjaković.

Bošnjaković je istakao da se geološkim ispitivanjima koje na Ozrenu provodi firma LBM primjenjuju najsavremenije metode koje stoprocentno štite ekološki sistem na datom području.

Izvor: Srna