Prema podacima Eurostata iz marta mjeseca, u 16 od 27 zemalja, očekivani životni vijek je premašio prosječan nivo Evropske unije, a najviši životni vijek zabilježen je u Španiji (84,0 godina). Nakon nje slijede Italija (83,8 godina) i Luksemburg (83,4 godine). Sa druge strane, sa najnižim očekivanim životnim vijekovima pri rođenju, nalaze se Letonija (75,6 godina), Bugarska (75,8 godina) i Rumunija (76,4 godine).

Kada se pogledaju regioni, region sa najvišim životnim vekovima pri rođenju u EU bio je Komunidad de Madrid u Španiji, sa 86,1 godina, dok su sljedeći po redu Autonomus Provens of Trento (85,1 godina), Åland Ajlands u Finskoj (85,1 godina), Komunidad Foral de Navarra u Španiji i Autonomus Provens of Bolzano/Bozen (85,0 godina).

Suprotno, regioni sa najnižim životnim vijekom uglavnom se nalaze u Istočnoj Evropi. Među pet regiona sa najnižim životnim vijekom, tri se nalaze u Bugarskoj: Severozapaden (73,9 godina), Severen tsentralen (75,2 godine) i Jugoistohen (75,1 godina). Dva preostala regiona sa niskim životnim vijekovima su Észak-Magyarország u Mađarskoj (74,9 godina) i Majote u Francuskoj (74,9 godina).

Još jedna zanimljiva činjenica odnosi se na razlike između polova, žene žive u prosjeku 5,3 godine duže od muškaraca. Evropske žene su 2023. godine imale očekivani životni vijek od 84,0 godine, što je porast od 0,7 godina u odnosu na 2022. godinu, dok muškarci postižu prosječan životni vijek od 78,7 godina, što je porast od 0,8 godina u odnosu na prethodnu godinu.

U čemu je tajna dugovječnosti u ovim državama?

Među najčešćim pitanjima, koja prate ovakva istraživanja, nalazi se i "koja je njihova tajna dugovečnosti". Prema istraživanjima, jedan od razloga je ishrana. Mediteranska dijeta vjerovatno pomaže, zaključuju ljekari i nutricionisti i podsećaju da je bogata povrćem, ribom i maslinovim uljem, a sadrži malo crvenog mesa i prerađene hrane. Povrh toga, njihovi gusto naseljeni gradovi takođe podstiču šetnju, držeći ljude aktivnim iz dana u dan, piše EUnews. Ali, novo istraživanje ističe još jedan važan faktor, a to je društveni kontakt. Kako su objasnili, provođenje vremena sa drugima je centralno u svakodnevnom životu svih dugovečnih naroda, navika koju olakšavaju gradovi za šetnju i obilje dobre hrane koja okuplja ljude.

Ističu se i brojni sunčani dani i ugodna klima zbog čega stanovnici provode više vremena na otvorenom baveći se fizičkim aktivnostima.

"U mediteranskim zemljama cijenimo društveni život, pa izlazimo češće napolje nego ljudi u nordijskim zemljama, koji nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku", u ranijoj izjavi je naglasio Manuel Angita, predsjedavajući Španjskog udruženja kardiologa.

Gdje je pad životnog standarda smanjio životni vijek?

Pad očekivanog životnog vijeka zabilježen je u nekoliko zemalja, pa se Portugal, Francuska, Austrija, Holandija i Finska pominju između ostalih u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet, koja je pokazala da su zemlje koje su dugoročno ulagale u poboljšanje ishrane stanovništva imale bolje rezultate po pitanju očekivanog životnog vijeka.

Istraživači su takođe naglasili da još nismo dostigli biološku granicu dugovječnosti, odnosno maksimalni mogući životni vijek čovjeka.

"Zemlje poput Norveške, Islanda, Švedske, Danske i Belgije su nakon 2011. godine uspjele da održe bolji očekivani životni vijek i smanje rizike od srčanih oboljenja, zahvaljujući državnim politikama",  izjavio je dr Nikolas Stil, glavni autor studije.

U istim zemljama nije zabilježen pad očekivanog životnog vijeka između 2019. i 2021. godine, uprkos pandemiji. Na očekivani životni vijek utiču individualni faktori, poput loše ishrane i upotrebe duvana, ali i efikasnost zdravstvenih sistema i društveni faktori, kao što su rast siromaštva i nejednakosti.

"Veliki rezovi u budžetima za zdravstvo, socijalnu zaštitu i javne službe od 2010. godine, naročito u siromašnijim područjima, negativno su uticali na društvene determinante zdravlja i time doprinijeli usporavanju poboljšanja mortaliteta", navodi se u studiji.

Afrika je do sada uglavnom zauzimala mjesto sa najnižim životnim vijekom, ali je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zabilježila ogroman napredak u posljednjim godinama, sa povećanjem od 10,3 godine između 2000. i 2016. godine. Glad i bolesti često pogađaju narode afričkih zemalja, mnoge države su bile teško pogođene epidemijom HIV i AIDS, a malarija je problem koji traje još duže. Čak i bolesti koje su uglavnom nepoznate u drugim dijelovima svijeta, kao što su ospice, kolera i majmuni boginje, ostaju aktivna zabrinutost u nekim afričkim zemljama.

Na sreću, tretmani za HIV i malariju postali su široko dostupni od 2000. godine i smatraju se glavnim razlogom što je životni vijek u Africi porastao za više od 10 godina između 2000. i 2016. godine. Iako je pandemija kovida 2020. godine imala razoran uticaj na afričke životne vijekove, ona je uglavnom stavljena pod kontrolu do kraja 2022. godine, prenosi worldpopulationreview.com. SZO očekuje da će se zdravstveni tretmani širom afričkog kontinenta i dalje poboljšavati, čime će se dodatno povećati životni vijek u tim zemljama.

Izvor: EUpravo zato.rs