Najviše će, direktno, ispaštati naša namjenska industrija, čiji su proizvodi, vrijedni oko 135  miliona KM, 2024. otišli u Ameriku, ali će se na udaru naći i mnogi drugi sektori, jer ono što mi, recimo, šaljemo u EU često završava na američkom tržištu.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, kaže da će direktnih posljedica uvođenja carina za robu iz BiH sigurno biti.

"Ali će puno veći biti indirektni uticaj, kroz podizanje carina robi iz EU, a poznato je da naši izvoznici proizvode dosta komponenti za automobilsku i druge industrije u EU", naglasio je Grabovac za "Nezavisne novine".

Vijest koja stiže iz SAD zabrinula je i predstavnike u oblasti šumarstva i drvne industrije u BiH.

"Globalno ćemo imati smanjenje standarda građana i nećemo ni mi ostati imuni. Sada će biti smanjena potražnja iz BiH, ali uopšte, i smanjena opšta potrošnja. Mi ćemo imati smanjenje izvornih prihoda u državi, odnosno PDV-a", rekao je za "Nezavisne novine" Mirsad Hubanić, sekretar Sektora šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede u Privrednoj komori FBiH.

Za glavu se hvataju i privrednici u Srpskoj. U Udruženju metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori Republike Srpske kažu da je ovo jedan od dva velika problema kojim su izloženi.

"Naravno da nas brine. Same carine su jako visoke i neočekivane i sve je to sistem spojenih posuda. Mi tek očekujemo probleme u vezi sa CBAM-om, a što se odnosi na porez na CO2 otisak, a čija naplata će tek početi. Procjenjuje se da će to uticati na povećanje cijena od oko 20 odsto. Kada tome dodamo ove carine od 35 odsto, mi smo jako zabrinuti šta će se dalje dešavati. Viša cijena znači manju potražnju, definitivno", rekao je za "Nezavisne novine" Boško Borojević, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH takođe naglašavaju da će se uvođenje carina od strane SAD na robu iz cijelog svijeta znatno odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost zemalja pogođenih carinama.

"BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom. Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.  BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od  60 odsto od ukupnog izvoza,  odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju", kažu iz STK BiH za "Nezavisne novine".

Kako dodaju, BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali  će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 odsto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 odsto.

"Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište", kazali su iz STK BiH za "Nezavisne novine".

Dodaju da, ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća.

"Najveće posljedice će biti za metalsku i auto-industriju BiH, koje znatan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njihovo poslovanje. U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta, tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti njihov teret", navode iz STK BiH.

Trenutno, kako ističu, efekte uvođenja carina od strane SAD je teško izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju.

"Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina, neophodno je uključiti sve relevantne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji opredijeljenost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno prevladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Sveukupno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije", ističu iz STK BiH.

Dakle, u okviru svoje nove trgovinske politike, američki predsjednik odredio je carine na uvoz iz BiH u iznosu od 35 odsto, dok je za Srbiju nametnuta još viša stopa od 37 odsto.

Ove mjere dolaze u kontekstu najavljene osnovne carinske stope od 10 odsto za većinu zemalja, dok je za Evropsku uniju (EU) utvrđena carina od 20 odsto.

Izvor: Nezavisne