Američki predsjednik Donald Tramp sinoć je odlučio je da uvede "uzvratne carine" brojnim zemljama, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Vašington je uveo carine BiH u iznosu od 35 odsto, a u izvještaju se navodi da se radi o "recipročnim carinama", te da su carine Americi, uključujući manipulaciju valutama i trgovinske barijere, u BiH 70 odsto.

Kako će ovo uticati na domaću ekonomiju, koje oblasti će biti najviše pogođene i šta ova odluka znači za običnog građanina za MONDO analizira doc. dr Miloš Grujić.

"Do 2020. godine, Bosna i Hercegovina je koristila Opšti sistem preferencijala, koji je prestao da važi. Ovaj sistem je omogućavao SAD da daje jednostrane carinske povlastice kako razvijenim, tako i zemljama u razvoju. U okviru ovog programa, BiH je imala bescarinski tretman za 3.500 proizvoda. Ukidanje ovog sistema dodatno je otežalo situaciju domaćim kompanijama koje izvoze u SAD", kaže Grujić i ističe da će se uvođenje carina i drugih mjera na evropsku robu svakako odraziti na BiH.

Tri industrije će, ističe, osjetiti najveći udar, jer BiH najviše zavisi od njemačkog tržišta.

"Amerika ovakve carine nije uvela skoro sto godina, od tridesetih godina prošlog vijeka. Čak i tada su one pogoršale Veliku depresiju. Širom svijeta upozoravaju da je time započet trgovinski rat protiv cijelog svijeta. Berzanski indeksi su pali samo na najavu tarifnog rata. Za očekivati je odmazdu mnogih zemalja i sekvencijalni razvoj događaja", tvrdi naš sagovornik.

Decenijama je trgovina bila nezanimljiva za ekonomsku politiku, jer je bila ekonomski jednostavna za prognoze i modele. Svijet se kretao prema sve slobodnijoj trgovini. Sve carine su se smanjivale, a globalizacija je dobila pun zamah.

"Uprkos tome što SAD direktno ne spada među najznačajnije spoljnotrgovinske partnere Bosne i Hercegovine, posljedice uvođenja carina i mogućeg trgovinskog rata između SAD-a i EU će se svakako osjetiti i u našoj zemlji. Nevezano za ovaj potez Trampa, svaka promjena u trgovinskim politikama globalnih sila može se negativno odraziti na domaću industriju, investicije i zaposlenost", dodaje.

BiH je naslonjena na tržište Evropske unije, te se oko 73 posto spoljnotrgovinske razmjene naše zemlje odvija upravo sa članicama bloka, dok se tek oko jedan posto odnosi na SAD.

"Iako je udio trgovine sa SAD-om relativno mali i iznosi oko jedan odsto, indirektni uticaj na BiH kroz trgovinske odnose s EU-om će značajan. Ovaj udar će se najviše odraziti na automobilsku, metalsku i mašinsku industriju. Ovi sektori, koji čine značajan dio izvoza u SAD, biće direktno pogođeni novim carinama što može dovesti do smanjenja konkurentnosti i gubitka tržišta. Interesantno je da su uzeli u obzir sve poreze, namete i PDV u zemlji, odnosno sve su ih sabrali kumulativno i došli do oko 70% na prosječan izvoz iz SAD.

Osim ekonomskih posljedica, postoji rizik od inflacije i smanjenja kupovne moći, što bi moglo dovesti do recesije. S obzirom na to da BiH čini mali dio svjetske ekonomije, mogućnosti za neutralizaciju negativnih posljedica uvođenja carina su veoma, veoma ograničene", naglašava Grujić.

Recipročne mjere EU

Grujić kaže da će EU vjerovatno odgovoriti recipročnim mjerama, a to će pogoršati spoljnotrgovinsku razmjenu SAD.

"Tramp, očekivano, tvrdi da će carine napuniti državnu blagajnu, ali budžetski deficit SAD-a iznosi 1,7 do 1,8 hiljada milijardi dolara. Carine mogu nadoknaditi jedan dio prihoda, ali ni blizu toliko. Tramp će morati rezati troškove. Većina američkih ekonomista ne vjeruje da će carine dugoročno koristiti ekonomiji. Glavni efekat carina će biti inflacija i pad kupovne moći, jer više cijene znače manju potrošnju, a potrošnja je pokretač rasta. Nije nevjerovatno da idemo u recesiju", naglašava naš sagovornik.

Izvor: Mondo