Vezani članak: Analitičari: Carine gore nego u najgorem scenariju kojeg se Wall Street plašio
Prema Trampovoj administraciji, novi tarifni režim bio je osmišljen da odražava "nepoštene" trgovinske prakse i barijere koje su druge zemlje nametale Sjedinjenim Američkim Državama.
A kako se računaju Trampove tarife?
Metodologija koju je koristila Trampova administracija bila je relativno jednostavna i zasnovana na sljedećoj formuli:
Uzimanje trgovinskog deficita koji SAD imaju s određenom zemljom.
Dijeljenje tog deficita s ukupnim iznosom izvoza te zemlje u SAD.
Dobijena cifra se zatim dijeli s dva, jer je Tramp izjavio da želi biti "dobar" prema trgovinskim partnerima.
Primjer BiH
Ako ovu formulu primijenimo na trgovinske odnose SAD i BiH, dobili bismo sljedeći izračun:
Trgovinski deficit SAD sa BiH: 115,6 miliona dolara
Ukupan uvoz SAD-a iz BiH: 166,2 miliona dolara
Formula bi izgledala ovako
115,6M / 166,2M = 0,6954 (ili 69,54 odsto)
Nakon podjele s dva, krajnja tarifa bi iznosila:
69,54 odsto / 2 = 34,77 posto
To znači da bi, prema Trampovoj formuli, proizvodi iz BiH mogli biti opterećeni novom tarifom od otprilike 35 odsto, što je i procenat koji je objavila Bijela kuća, prenosi Kliks.
Ova metoda naišla je na kritike jer ne uzima u obzir specifične sektorske trgovinske odnose niti razmatra druge ekonomske faktore, poput investicija, troškova proizvodnje i uloge multinacionalnih kompanija.
Uvođenje visokih tarifa moglo bi negativno uticati na izvoz BiH u SAD, posebno u industrijama koje već imaju nisku profitnu marginu. Međutim, s obzirom na to da ukupni obim trgovine između BiH i SAD nije prevelik u poređenju s drugim partnerima, efekti bi mogli biti ograničeni.
Izvor: Glas Srpske