Američki predsjednik Donald Tramp je, najavljujući današnje razgovore sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, na svojoj platformi “Truth Social” objavio da su “mnogi elementi Finalnog sporazuma dogovoreni, ali mnogo još ostaje”.

Razgovor dvojice lidera traje više od sat vremena, ali medijima nisu još uvijek poznati svi detalji istog.

“Svijet je danas postao bezbjednije mjesto”

Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik Vladimira Putina za međunarodnu ekonomsku i investicionu saradnju, navodno je rekao:

– Pod vođstvom predsjednika Putina i predsjednika Trampa, svijet je danas postao mnogo bezbjednije mjesto.

Završen razgovor Putina i Trampa

Službenik Bijele kuće potvrdio je za NBC News da je razgovor između predsjednika Trampa i Putina završen. Poziv je trajao oko sat i pol, rekao je on.

Telefonski razgovor dvojice lidera započeo je sa sat vremena zakašnjenja, pošto je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije danas saopštio da bi razgovor trebalo da počne u 14 časova po srednjeevropskom, odnosno u 16 časova po moskovskom vremenu.

Peskov je naglasio da će Putin s Trampom razgovarati o normalizaciji odnosa Rusije i SAD, kao i ukrajinskom pitanju.

Putin poslao poklon

Moskva je svjesna važnosti dogovora, pa šalje poklone. Putin je dozvolio nekim međunarodnim fondovima, uključujući i američke, da prodaju ruske hartije od vrijednosti – dan prije pregovora. On zna kako da udovolji Trampu – novac, zarada, to je ključ.

S druge strane, Tramp takođe želi da razgovor rezultira sporazumom jer bi na taj način konačno postao mirotvorac, možda čak i kandidat za Nobelovu nagradu (Barak Obama je ima, to ga izjeda). Tulsi Gabard, direktorka svih obavještajnih službi, izjavila je u ponedjeljak da, iako su pregovori o okončanju ruskog rata sa Ukrajinom tek počeli, da se Tramp “raduje uspjehu”.

Priznavanje Krima kao dijela Rusije

Koliko je željan uspjeha može pokazati vijest koju je objavio portal “Semafor”. U tekstu, izvor su dvije osobe upoznate sa ovim pitanjem, navodeći da američka administracija razmatra priznavanje Krima kao dela Rusije. Takav potez bi svakako bio snažan podsticaj za Putina da pristane na prekid vatre, jer bi to stvorilo potpuno novu situaciju u međunarodnom pravnom i diplomatskom smislu, i, što je važno, u načinu razmišljanja Kremlja na terenu.

Na Krim je “Rusija izvršila invaziju i ilegalno pripojila 2014. godine” kao rusku zemlju, navodi “Semafor”

Ako Krim, koji je Rusija anektirala na diktiranom referendumu, to može da uradi, onda nema prepreka, tako da na isti način, sa insceniranom deklaracijom stanovništva, četiri oblasti koje je proglasila dijelom teritorije u septembru 2022. godine postanu dio Rusije: Herson, Lugansk, Donjeck i Zaporožje – u ovoj posljednjoj je najveća nuklearna elektrana u Evropi, a Tramp je najavio da će sa carem Kremlja razgovarati o “zemlji i elektranama”. Trenutno je postrojenje pod ruskom kontrolom, prenosi “Jutarnji list”.

Tramp i članovi njegove administracije od prvog dana govore da Ukrajina mora biti spremna na teritorijalne ustupke.

– Građani Krima, koliko sam čuo, radije bi bili sa Rusijom nego tamo gdje su bili – rekao je Tramp tokom intervjua sa Džordžom Stefanopulosom iz “Ej-Bi-Si njuza” 2018. i dodao da i to takođe “treba uzeti u obzir”.

Izvori “Semafora” kažu da SAD razmišlja o preuzimanju inicijative u Ujedinjenim nacijama i vršenju pritiska na njih da prihvate rusku okupaciju i legalizuju je. To bi bilo priznanje da agresija može da promijeni granice, što bi konačno srušilo bezbjednosni sistem u Evropi. Digresija: Slučaj Krima ne treba miješati sa Kiprom gdje su okolnosti potpuno drugačije, Rusija želi da se slučajevi neriješenih teritorijalnih sporova uporede sa njihovim postupcima (svijet ne priznaje tursku državu formiranu u okupiranom dijelu Kipra).

SAD su preselile svoju ambasadu u Jerusalim u Trampovoj eri, priznajući je kao izraelsku, i prihvatile izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni, iako se oba slučaja smatraju okupacijom međunarodne zajednice.

Ogroman otpor Evrope

Tramp je, inače, nagovijestio da su pregovarači već razgovarali o “podijeli određene imovine”, ali Bijela kuća nije donijela konačnu odluku.

U izjavi “Semaforu”, portparol Saveta za nacionalnu bezbjednost Brajan Hjuz rekao je da administracija “nije preuzela takve obaveze i da neće pregovarati preko medija”.

Pritisak Sjedinjenih Američkih Država da zvanično priznaju Krim, vjerovatno bi izazvao ogroman otpor Evrope, prenio je Tanjug.

SAD, Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice priznali su Krim kao ukrajinski, uprkos “ruskoj okupaciji poluostrva”, podsjeća “Semafor”. Istovremeno, bezbjednosni eksperti imaju ozbiljne sumnje u sposobnost ukrajinskih snaga da povrate Krim vojnim putem.

Čak je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao prošle godine da se teritorija Ukrajini može vratiti samo diplomatskim putem, na šta Rusija, kako navodi američki portal, vjerovatno neće pristati.

Tramp je ranije danas potvrdio da će razgovarati sa Putinom o ratu u Ukrajini i napomenuo da su mnogi elementi konačnog mirovnog sporazuma već dogovoreni, ali da još mnogo toga treba da se uradi.

“Ne očekuje se obraćanje Putina nakon razgovora”

Portparol ruskog predsjednika saopštio je i da se ne očekuje da će se ruski predsjednik Putin obratiti javnosti nakon razgovora sa američkim predsednikom.

– Format za saopštavanje rezultata telefonskog razgovora dvojice lidera još nije određen, ali će Kremlj promptno izvijestiti o rezultatima razgovora – rekao je Peskov novinarima, prenosi Gazeta.

Osim toga, Peskov je rekao da će Putin i Tramp razgovarati “onoliko koliko budu smatrali potrebnim”.

Izvor: Jutarnji.hr