Govoreći o jednoj od najznačajnijih tema koja čeka učesnike predstojećeg 6. Samita energetike u Trebinju (SET) "Pravedna tranzicija energetskog sektora – gdje smo i kako dalje?", Petrović je rekao za Srnu da "pravedna tranzicija" znači da ćemo u narednim decenijama ostati bez termoenergije i da ćemo dalje pribjegavati električnoj energiji koja će biti postojana i stabilna za građane i privredu.
Isto tako, kaže on, pravedna tranzicija podrazumijeva da ne možemo tek tako ugasiti termoelektrane, a da nemamo nikakvu alternativu za građane i privrednike koji su se kroz svoje poslovanje vezali za njihov rad.
- Ako znamo da jedna termoelektrana direktno zapošljava oko 2.000 radnika, a da indirektno ima pedesetak kooperanata, odnosno još oko 2.500 ljudi vezanih za njen rad i da se ozbiljan novac od koncesionih naknada uplaćuje u budžete lokalne zajednice shvatićemo koliko su termoelektrane važne, ne samo za energetski sistem, nego i za život kompletne sredine na čijem su području - istakao je generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske".
On je dodao da je to tema koja mora biti u fokusu svih donosioca odluka, kako se ne bi došlo u situaciju da se gašenjem termoelektrana koje se očekuje za 20, 30 godina, ugase i životi u sredinama gdje su one sada okosnica privrede i ekonomije.
- Mi ćemo vremenom doći u fazu da termoelektrane neće biti na mreži 24 sata i da će možda raditi samo par mjeseci u godini. To naravno zavisi i od toga kako će se dolaziti do uglja jer nas sve skuplje košta proizvodnja megavat časa iz termoelektrane. Nadam se da ćemo u tom periodu pravedne tranzicije naći rješenje za alternativne izvore električne energije, ali i za obezbjeđenje novih radnih mjesta na područjima termoelektrana, kao i nove prihode lokalnim zajednicama koji će na neki način zamijeniti koncesione naknade - naglasio je Petrović.
Predsjednik borda direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović, koji će na SET-u biti panelista o ovoj značajnoj temi, slaže se da je proces pravedne tranzicije neminovnost, ali i vrlo osjetljiva tema kojom se donosioci odluka trebaju ozbiljno pozabaviti i donijeti odgovarajuće strategije.
- Pravedna tranzicija energetskog sektora nije izbor, već nužnost – za našu ekonomiju, životnu sredinu i buduće generacije. Nalazimo se na prekretnici gdje moramo osigurati energetsku sigurnost, ojačati privrednu klimu i ubrzati prelazak na održive izvore energije - ocijenio je Đukanović.
Na panelu "Pravedna tranzicija energetskog sektora – gdje smo i kako dalje?", koji je po rasporedu prvog dana Samita, učestvovaće direktori elektroprivrednih preduzeća regiona, a moderator je direktor Ekonomskog instituta u Beogradu Dragan Šagovnović.
On je naveo da uspješni energetski sistemi treba da se oslanjaju na izbalansiran pristup, energetsku sigurnost, ravnopravnu dostupnost energije i održivost životne sredine, odnosno na ono što se zove energetska trilema.
Sve češće se, kaže on, na ove tri dodaje i četvrta dimenzija, socijalna prihvatljivost, odnosno obezbjeđenje energije na pravedan i održiv način.
- Iako svaka zemlja nastoji da vodi što nezavisniju sopstvenu energetsku politiku, danas moramo priznati da glavne tokove, okvire i perspektive energetike i klimatske politike određuju tri zemlje – asocijacije: Evropska unija, SAD i Kina. Međutim, njihove politike su veoma različite i baziraju se na različitim i promjenljivim pogledima na klimatske promjene - istakao je Šagovnović.
On je dodao da je perspektiva svih zemalja okruženja prije ili kasnije Evropska unija.
- Mi stoga moramo gledati kako ćemo se integrisati u njene velike klimatsko-energetske ambicije. Te ambicije su ponekad oslonjene na optimistična očekivanja razvoja novih tehnologija, ne uvažavaju dovoljno nedostatak energetskih resursa kojima se može premostiti taj razvoj i odsustvo stabilnih izvora snabdijevanja kritičnim mineralima, bez kojih nema razvoja čistih tehnologija. EU ne pokazuje sposobnost predviđanja i blagovremene adaptacije energetike na eksterne globalne promjene, odnosno, upravljanje rizicima. Rezultat su visoke cijene energije, koje i nas pogađaju, koje su jedan od ključnih činilaca opadanja konkurentnosti evropske izvozne industrije - naveo je Šagovnović.
On je dodao i da su to pitanja na koja sada, prihvatajući dekarbonizaciju kao cilj, treba pripremiti odgovore i prilagoditi brzinu i pravce promjena, ali tako da se obezbijedi sigurnost snabdijevanja i dostupnost energije.
- Tranzicija mora biti pravedna i za one koji moraju tražiti novi posao i za lokalne regione kojima treba pomoći da bez potresa uspostave novu, perspektivnu privrednu strukturu. Pozicija u kojoj se naše zemlje nalaze nije povoljna. Veliki je udio proizvodnje uglja u ukupnoj električnoj energiji, koji određuje veličinu tranzicionih izazova pred kojim se nalazimo, od 40 do 63 odsto - istakao je Šagovnović.
Šesti Samit energetike Trebinje biće održan od 19. do 21. marta u Kulturnom centru Trebinje, a okupiće najveće stručnjake iz svijeta energetike regiona, donosioce odluka i menadžere javnih i privatnih kompnija.
Na šest panela i plenarnoj sesiji biće analizirane najaktuelnije teme iz oblasti energetike, a očekuju se i zaključci i inicijative koji će dati dorinos rješavanju trenutnih izazova i problematike.
Izvor: Srna