Bukejlović smatra da bi, s obzirom na to da je Ustav Republike Srpske tokom godina pretrpio značajan broj promjena, bilo korisno otvoriti stručnu i institucionalnu raspravu o mogućnosti donošenja novog Ustava.
On je naglasio da taj proces mora biti vođen na temelju detaljne pravne analize i uz učešće najeminentnijih pravnih stručnjaka, akademske zajednice i institucija Republike Srpske.
- Pitanje novog Ustava nije samo pravno, već i političko i društveno pitanje, koje zahtijeva široki konsenzus i temeljan pristup. Ustav treba da odražava realnost današnjeg vremena, usklađen sa potrebama društva, ali istovremeno čuvajući osnovne principe na kojima počiva Republika Srpska - istakao je Bukejlović.
On je podsjetio da je Ustav Republike Srpske donesen 28. februara 1992. godine, kao izraz političke volje srpskog naroda u BiH, na temeljima Deklaracije o osnivanju. Njegovo usvajanje, naveo je Bukejlović, prethodilo je jednostranim potezima koji su doveli do destabilizacije tadašnje BiH, a sam Ustav je predstavljao pravni okvir za zaštitu i funkcionisanje Republike Srpske.
- U ovom trenutku, ključno je osigurati da svaki budući korak u pogledu ustavnih promjena bude sproveden na odgovoran i zakonit način, uz poštovanje procedura i interesa Republike Srpske. Ministarstvo pravde Srpske spremno je da pruži pravnu i stručnu podršku u svim procesima koji se odnose na razvoj i unapređenje ustavnopravnog sistema Republike Srpske - naveo je Bukejlović.
Bukejlović je dodao da Ustav Republike Srpske predstavlja najviši pravni akt koji garantuje ustavni poredak, vladavinu prava i jednakost svih građana pred zakonom, i kao temelj državnosti Republike Srpske, Ustav obezbjeđuje pravnu sigurnost, stabilnost institucija i kontinuitet njenog identiteta.
Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine, koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba, te jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma održanog 1. marta, na kojem nisu učestvovali Srbi.
Izvor: Srna