Iako je lani zabilježeno 197 korisnika osiguranja, za 25 manje u odnosu na godinu ranije, u budžetu resornog ministarstva na ime ovih subvencija izdvojeno je 1,35 miliona maraka, što je za skoro pola miliona KM više, a razlog je taj što su velika gazdinstva, koja su već imala polisu, proširila obim osigurane proizvodnje. 

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, pravo na premiju osiguranja prije dvije godine ostvarila su 222 poljoprivredna gazdinstva, za šta je izdvojeno 906.000 KM. Visina premije tada je, kako su naveli, iznosila 50 odsto od vrijednosti polise osiguranja, dok je maksimalna premija po korisniku iznosila 40.000 KM.

- Za razliku od 2023. godine visina premije je lani iznosila 60 odsto od vrijednosti polise osiguranja, a maksimalna premija po korisniku 50.000 KM - kazali su u ministarstvu. 

Podsjetili su da je 2022. godine pravo na premiju osiguranja ostvarilo 345 korisnika, za šta je izdvojeno je 620.000 KM. 

- Poljoprivredni proizvođači najviše osiguravaju površine pod duvanom na području Semberije, zatim stočarsku i ratarsku proizvodnju, što je najviše zastupljeno u Lijevče polju i Posavini, dok je u drugim područjima Srpske ova mjera znatno manje popularna - rekli su u ministarstvu. 

Dodali su da je, sudeći po podacima Agencije za agrarna plaćanja, najmanje osiguranih površina pod povrćem i voćem, izuzev gazdinstava koja imaju veće površine pod voćnjacima.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kazao je za "Glas" da sitni proizvođači gledaju da izbjegnu sve dodatne troškove iako osiguranje ne bi trebalo da posmatraju na taj način. 

- Uprkos većim subvencijama i sve učestalijim vremenskim nepogodama u kojima vrlo često stradaju usjevi, među poljoprivrednicima vlada takav trend da izbjegavaju polisu, da li zbog loših iskustava ili nečeg drugog, teško je znati - kazao je Marinković, dodajući da je on osigurao pšenicu iako do sada nije imao neku štetu koja bi bila motiv za to. 

Od osiguranja ne odustaju, kaže on, samo krupni proizvođači, jer zbog velikih ulaganja nema mjesta za rizik. Oni u paketu osiguravaju i mašine, vozila, kuću, štalu i druge stvari.

Predsjednik Skupštine udruženja osiguravajućih društava RS Bojan Popović rekao je da je prošle godine osiguranjem bilo obuhvaćeno više usjeva i druge proizvodnje, ali nije došlo do rasta broja korisnika. 

- Nadam se da će u ovoj godini poljoprivrednici prepoznati benefite koje osiguranje nosi, jer ako ranije štete i veći podsticaji ne budu uticali na njih onda bi svi trebalo da se zapitamo šta stvarno radimo - kazao je Popović, dodajući da je u ovoj godini osjetan rast osiguranja stočarske proizvodnje. 

ZAŠTITNE MREŽE

Stojan Marinković ističe da voćari, izuzev gazdinstava koja imaju veće površine pod voćem, osiguranje izbjegavaju, jer je prethodnih godina kroz kapitalne investicije dosta novca uloženo u zaštitne mreže.

- Puno voćnjaka u Srpskoj je pod sistemom zaštitnih mreža - rekao je Marinković, dodajući da voćarima najviše štete nanose mrazevi, ali problem je, tvrdi, što nijedna polisa ne pokriva taj rizik.

Izvor: Glas Srpske