Tramp je u ponedjeljak šokirao tržišta odlukom da uvede carine na sav uvoz čelika i aluminija, počevši od 12. marta. Ovaj potez naišao je na osudu Meksika, Kanade i Evropske unije, dok su Japan i Australija saopštili da traže izuzetke od ovih mjera.

Industrije koje zavise od uvoza čelika i aluminija suočene su s rastućim troškovima, a prošle sedmice Tramp je dodatno povećao tenzije u trgovinskom sektoru uvođenjem dodatne carine od deset odsto na kinesku robu, koja je stupila na snagu 4. februara. Peking je uzvratio kontramjerama koje su već na snazi, prenosi N1 članak Reutersa.

Trump je takođe odgodio uvođenje 25 odsto carine na uvoz iz Meksika i Kanade za mjesec dana, do 4. marta, kako bi omogućio pregovore o jačanju sigurnosti granica i suzbijanju krijumčarenja fentanila

Iako su pojedini radnici u SAD pozdravili uvođenje carinskih mjera na metale, mnoge kompanije iz proizvodnog sektora izrazile su zabrinutost zbog negativnih posljedica na lanac snabdijevanja i poslovanje.

Zvaničnici Bijele kuće još uvijek nisu otkrili detalje o vremenskom okviru i strukturi novih tarifa, a jedan od izvora je rekao da bi najava mogla doći kasnije tokom sedmice.

Tramp je u ponedjeljak poručio da će u naredna dva dana objaviti recipročna carinska ograničenja za sve zemlje koje naplaćuju carine na američke proizvode, uz razmatranje posebnih tarifa na automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Stručnjaci upozoravaju da će implementacija ovih tarifa predstavljati veliki izazov za Trampov tim. Vilijam Rajnš, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da bi administracija mogla pribjeći jednostavnijoj opciji uvođenja jedinstvene tarife od deset odsto ili 20 odsto, ili pak složenijem modelu koji bi podrazumijevao usklađivanje američkih carinskih stopa s tarifama svake pojedinačne zemlje.

Damon Pajk, trgovinski stručnjak iz konsultantske firme BDO International, smatra da bi uvođenje recipročnih tarifa predstavljalo ogroman logistički izazov, s obzirom na to da 186 članica Svjetske carinske organizacije ima različite carinske stope.

– Na međunarodnom nivou postoji oko 5.000 različitih tarifnih opisa proizvoda na šestocifrenom nivou, a kada to pomnožite s 186 zemalja, dolazite do kompleksnosti nalik vještačkoj inteligenciji – rekao je Pajk.

Analitičari ukazuju da bi Tramp mogao posegnuti za više zakonskih okvira kako bi proveo svoju politiku, uključujući Član 122 Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućava privremenu maksimalnu tarifu od 15 odsto na šest mjeseci, ili Član 338 Zakona o tarifama iz 1930., koji daje ovlaštenja za djelovanje protiv trgovinske diskriminacije, ali nikada ranije nije korišten. Takođe, Tramp bi mogao koristiti Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama (IEEPA), isti pravni osnov koji je iskorišten za uvođenje carina protiv Kine i predložene tarife protiv Kanade i Meksika.

Rajnš upozorava da bi uvođenje recipročnih tarifa moglo značiti da bi SAD faktički prepustile kontrolu nad svojim carinskim sistemom drugim državama, što bi moglo imati neočekivane posljedice.

– Na primjer, ako Kolumbija ima visoku carinu na kafu kako bi zaštitila svoju industriju, mi bismo morali uvesti istu visoku carinu na kolumbijsku kafu, iako SAD ne proizvode kafu. Na taj način bi jedini gubitnici bili američki potrošači – zaključio je, prenosi N1.

Izvor: N1