Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz zemlje je lani izvezeno meso, mesne prerađevine i živa stoka u ukupnoj vrijednosti od 51,62 miliona KM, dok je uvoz istovremeno dostigao nevjerovatnih 683,28 miliona KM, što je 13 puta više, piše Glas.

Jednako nepovoljan omjer spoljnotrgovinske razmjene je i ako se posmatraju isključivo meso i mesne prerađevine.

Tako su domaći proizvođači prošle godine u inostranstvo plasirali svježe i zamrznuto meso te masnoće i prerađevine vrijedne 46,47 miliona KM, dok je 2023. godine taj broj iznosio 52,9 miliona maraka.

Kada je u pitanju uvoz, u BiH je iz inostranstva tokom 2024. stiglo razno meso vrijedno 590,06 miliona maraka, a godinu ranije 525,22 miliona KM.

Podaci UIO pokazuju da je lani BiH izvezla najviše piletine i to u vrijednosti od 41,11 miliona KM, što predstavlja pozitivan rezultat u odnosu na 2023. godinu, kada su domaći peradari stranim kupcima prodali piletinu vrijednu 38,2 miliona KM.

To ovu granu proizvodnje svrstava među rijetke u BiH koje ostvaruju dobre izvozne rezultate, kojima se itekako mogu pohvaliti usrbačkom preduzeću "Perutnina Ptuj". Direktor pomenute kompanije Velibor Popović za "Glas" navodi da su lani ostvarili rast izvoza za oko 20 odsto, a u ovoj godini planiraju da to bude dodatnih 30 ili 35 odsto.

- Sva ekspanzija kada je u pitanju piletina u narednom periodu biće usmjerena prema izvozu, jer je domaće tržište zasićeno tom vrstom mesa. Tako da su projekcije rasta koje radimo naslonjene isključivo na izvoz. Ove godine ulazimo na tržište samoproglašenog Kosova, vodimo pregovore sa Albanijom, a u Crnoj Gori radimo konstanto. Ostatak naše robe ide ka članicama Evropske unije, u Hrvatsku, Sloveniju i Austriju - priča Popović.

Izvoznici iz BiH uspjeli su lani na ino-tržište izvesti oko 200.000 kilograma svinjetine vrijedne 1,18 miliona maraka. Da je riječ o zanemarljivim količinama pokazuje podatak da je vrijednost uvezenog svinjskog mesa lani iznosila 150,9 miliona KM.

-Šta god da kažem suvišno je. Pametnom je dosta da vidi razliku između uvoza i izvoza, takvi podaci su poražavajući. To nije dobro ni za koga u ovoj zemlji - priča predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić.

On tvrdi da bi domaći proizvođači mogli podmiriti i do 60 odsto potreba građana BiHza svinjetinom.

- U ovakvim okolnostima farmeri ne žele da rizikuju, jer zašto da mi povećavamo proizvodnju i da sutra zbog pretjeranog uvoza propadamo, jer nemamo kome prodati robu.Kada bi došlo do smanjenja uvoza, naše farme bi se napunile, kapacitete za širenje proizvodnje imamo. Desetine štala su puste, zemlja neobrađena. Ali od toga nema ništa. Nikada u Savjetu ministara BiH nisam čuo da se iznose problemi poljoprivrednika i da se neko bori da nama bude bolje - kategoričan je Maljčić, koji podsjeća da BiH svinjetinu ne može ni plasirati Zapadu, već da izvoze jedino u članice CEFTA, obično u Srbiju i Crnu Goru.

Sirovina

Govoreći o proizvodnim mukama Velibor Popović tvrdi da su ozbiljniji problemi lani zaobilazili sektor peradarstva.

- Globalna dešavanja često kreiraju problem kod cijena sirovine, trenutno na tržištu cijena soje ponovo raste, pšenica je već poskupjela, ali to nije u našim rukama. Ono što nas direktno pogađa je poskupljenje struje, što će dodatno opteretiti cijenu, a i mi u "Perutnini" konstantno povećavamo plate radnika, u skladu sa inflacijom ili koji procenat čak i više. Međutim, velikih problema kao sektorzaista nismo imali - dodao je Popović.

Izvor: Glas Srpske