Ocijenama u Republici Srpskoj i evropskim zemljama mnogo se govori. I svaki put šokira kada shvatimo koliko nam je hrana skupa, a plate i penzije male. Sindikalna potrošaka korpa u Srpskoj u decembru prošle godine iznosila je 2.666,22 KM. Više od 45 odsto, odnosno 1.213,74 KM ode na prehranu.

Da je to najskuplja stavka u mjesečnom budžetu navode i naši čitaoci. Srđan T. kaže da njegova petočlana porodica ubjedljivo najviše potroši na hranu.

Najskuplje meso

-Na to nam ode više od pola mjesečnih primanja koje supruga i ja zaradimo. Ono što smo nekada plaćali 20 maraka, sada nas izađe 50. Primjetili smo da su veoma poskupile stvari za higijenu. Od velikih troškova mjesečno izdvajamo i vrtić, pa režije – kaže on za Srpskainfo.

Isto mišljenje dijeli i Milica A. iz Banjaluke. Njena četvoročlana porodica takođe najviše novca potroši na hranu. Kaže da im za ovu stavku treba više od pola njihovih mjesečnih primanja.

–Najskuplje je meso, pa zato kupujemo po pola kilograma. Nevjerovatno mi je da obične paprike koštaju 7 KM, pa se dešava da uzmem po 2,3 paprike kada mi treba za neko jelo – objašnjava ona za Srpskainfo.

I kada živite sami najviše novca u mjesecu potrošićete na hranu. Nikola P. kaže da su osnovne životne namirnice skupe, poput jaja i ulja.

-Skupi su i mliječni proizvodi, a cijena povrća je nevjerovatna – kaže on.

Ali, da se vratimo na cijene u dalekoj nam Irskoj, tačnije Dablinu. Naš sagovornik kaže da je kod njih litar mlijeka 2,30 KM, hljeb od 800 grama košta 5 maraka, mada se mogu naći manja pakovanja za 1,80 KM. Ulje je 3, a kilogram luka 1,80 KM.

Pakovanje kobasica je 6 KM, konzerva tune 2,18 maraka, neslani puter 4,60, organske banane 4,50. U trgovini u Dablinu pakovanje zrnastog sira košta 2,40 KM, integralna zemička je 1,40, a salama 6 maraka.

0 PDV

Na artikle, označene A slovom, nema PDV jer su osnovne životne namirnice. Kod njih su to i kobasice, gljive, tuna, puter, humus, sir, banane, jagode, pecivo, salame… Kod nas paprike koštaju i do 10 KM, paradajz i obična zelena salata su 5, banane su skoro 3, a mladi luk 10 KM. Kada vidimo sve ove podatke logično je pitanje zašto je kod nas hrana tako skupa.

-Kod nas važi shvatanje da je tržište slobodno, da je formiranje cijena slobodno i da država tu ne smije da se petlja. Problem je kada govorimo samo o trgovačkim maržama, a ne i distributivnim, koje sami distributeri naplaćaju. Po podacima koje imam, države EU su dosta subvencionisale poljoprivrede proizvođače koji svoje proizvode onda prodaju po dosta nižim cijenama – objašnjava za Srpskainfo Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”. Prema njegovim riječima, ovo udruženja ima nekoliko ideja koje bi mogle da dovedo do smanjena cijena. Prvo je zamrzavanje cijena na određenom nivou, drugo je ograničenje marže.

-Mi smo do 2013. godine u Republici Srpskoj imali uredbu gdje su kategorije koje su htjele da povećaju cijenu i za 2 pfeniga morali da traže odobrenje ministarstva, da obrazlože zašto to traže i onda je ministarstvo išlo u istraživanje tržišta. Na smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica uticala bi nulta stope PDV. Ali, tu treba biti oprezan – objašnjava on.

I postoji još jedan razlog zašto je hrana kod nas skupa.

-Kada se naši proizvođači probijaju na ino tržište, da bi uzeli dio kolača tamo spremni su da posluju i sa gubicima. Onda te gubitke pokušavaju da nadoknade povećanjem cijena kod nas – govori on. 

Izvor: Srpskainfo