Demografi to pojašnjavaju riječima: "Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo", pišu Nezavisne.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

"Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa", kaže za "Nezavisne novine" Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

"Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona", navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

"S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa", ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

"Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva", kaže Aganovićeva za "Nezavisne novine".

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

"Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo", kaže Ferhatbegović za "Nezavisne novine".

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

"Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje", naveo je Ferhatbegović u izjavi za "Nezavisne novine".

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

"Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju", kaže Ćorić za "Nezavisne novine".

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

"Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu", naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

"Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH - da to baš i nije istina", rekao je Vasić za "Nezavisne novine".

Izvor: Nezavisne