Proglašenje vanrednog stanja daje ovlašćenje saveznim agencijama da preusmjere sredstva i resurse za jačanje bezbjednosti granice, uključujući nastavak izgradnje graničnog zida, raspoređivanje dodatnog vojnog osoblja i ponovno uvođenje strogih migracionih politika iz prethodne Trampove administracije.

Tramp je potpisao prvi set izvršnih naredbi na kraju svoje inauguracije u sportskoj dvorani Kapital van u Vašingtonu, prije nego što je otišao u Bijelu kuću gdje je nastavio sa potpisivanjem. Tamo je potpisao naredbu kojom se proglašava vanredna situaciju na južnoj granici SAD, uz nekoliko drugih politika vezanih za migracije.

– Sve ilegalne ulaske ćemo odmah zaustaviti i započećemo proces vraćanja miliona i miliona kriminalnih migranata nazad u mjesta odakle su došli – rekao je Tramp u inauguracionom govoru.

On je takođe u ponedjeljak potpisao direktivu kojom se narko-karteli i određene međunarodne grupe označavaju kao strane terorističke organizacije. Tramp je naredio vojsci da “zapečati granice”, upirući na protok droge, krijumčarenje ljudi i kriminal povezan s prelazima.

Zašto Tramp traži vanredno stanje na južnoj granici?

Bezbjednost granica bila je Trampov glavni prioritet tokom sve tri njegove predsjedničke kampanje. On je migracije okarakterisao kao “invaziju” i pozivao na strožije mjere kako bi se smanjio priliv ilegalnih migranata u SAD.

Proglašavanjem nacionalnog vanrednog stanja, Tramp neće morati da dobije odobrenje Kongresa za sve svoje planove i može djelovati brže.

Šta to znači?

zvršna akcija otvara put za slanje američkih trupa i pripadnika Nacionalne garde na južnu granicu i ispunjava predizborna obećanja za sprovođenje stroge imigracione politike. Tramp je rekao da će trupe “odbiti katastrofalnu invaziju na našu zemlju”.

Nije jasno koliko će vojnika biti poslato na granicu. Zvaničnici Trampove administracije navodno razmatraju mogućnost da pošalju do 10.000 vojnika na granicu SAD i Meksika i iskoriste vojne baze za zadržavanje migranata koji čekaju na deportaciju, navodi “CBS njuz” pozivajući se na vladin memorandum. Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je u srijedu da je Tramp potpisao još jednu izvršnu naredbu kojom se šalje 1.500 vojnika na južnu granicu, gdje je već razmješteno njih 2.500.

Memorandum Carinske i granične zaštite (CBP) od 21. januara ukazuje na plan slanja “oko 10.000 vojnika” koji bi pomogli na južnoj granici. Prema dokumentu, Trampova administracija podnijela je “neograničen zahtjev” Pentagonu za slanje resursa i osoblja kako bi podržali CBP u korišćenju tehnologije i infrastrukture. Iz dokumenta se vidi i da zvaničnici žele da se izgrade 14 novih objekata za zadržavanje sa kapacitetom za 1.000 migranata u svakom, kao i još četiri objekta koja mogu da prime do 10.000 migranata.

U međuvremenu, migrantske zajednice širom SAD pripremaju se za Trampovo sprovođenje „najvećeg programa deportacije u američkoj istoriji”.

Šta je nacionalno vanredno stanje?

To je pravni mehanizam kojim vlada jedne zemlje – u ovom slučaju SAD – može da dobije dodatna ovlašćenja u odgovoru na hitne situacije koje ugrožavaju javnu bezbjednost, zdravlje, ili nacionalnu bezbjednost. Proglašenje nacionalnog vanrednog stanja omogućava izvršnoj vlasti – konkretno predsjedniku – da privremeno derogira ili zaobiđe određene zakone, regulative ili procedure kako bi brže i efikasnije reagovao.

Drugim riječima, proglašenje vanrednog stanja je namijenjeno da privremeno poveća izvršnu moć kako bi se odgovorilo na krizu koja ne može da sačeka da Kongres reaguje. Tokom nacionalnog vanrednog stanja, predsjednici imaju više od 100 statutarnih ovlašćenja koja inače nemaju, navodi “Njuzvik”.

Kongres može da glasa za ukidanje tog stanja, ali mora da ima dvotrećinsku većinu kako bi se poništio veto predsjednika. U suprotnom, predsjednik može da nadjača odluku Kongresa.

Zašto je ovo važno?

Proglašenje vanrednog stanja poziva se na Zakon o vanrednim situacijama kako bi se riješilo ono što Tramp opisuje kao stalnu “krizu na granici.” Novi zvaničnici Bijele kuće predstavili su vanredno stanje kao neophodno za obezbjeđivanje granice i suzbijanje ilegalnih prelazaka.

Proglašenje vanrednog stanja odražava širu Trampovu imigracionu agendu, piše “Njuzvik”. Zaobilazeći odobrenje Kongresa, administracija može da preusmjeri novac iz drugih federalnih programa kako bi finansirala ovaj poduhvat i potencijalno završila zid na granici sa Meksikom koji je Tramp započeo u svom prvom mandatu.

Presretanja migranata na južnoj granici su niža nego što su bila otkako je bivši predsjednik Džo Bajden preuzeo dužnost, prema podacima u koja je uvid imao “Njuzvik”. Ali, kako se dodaje, prelazak granice je i dalje skoro dvostruko veći nego što je bio na najvišoj tački tokom Trampovog prvog mandata.

Koliko dugo će to trajati?

Nije jasno koliko dugo Tramp planira da drži na snazi nacionalno vanredno stanje.

Predsjednici mogu da obnavljaju nacionalna vanredna stanja koliko god žele – sve dok Kongres ne blokira njihove odluke.

Kad je posljednji put bilo vanredno stanje u SAD?

Amerika je, kako piše “Njuzvik”, u stalnom nacionalnom vanrednom stanju još od 11. septembra 2001, nakon terorističkog napada na SAD.

U septembru je bivši predsjednik Bajden je produžio uredbu koju je prvi put potpisao Džordž Buš. Bajden je, dok je Tramp objavljivao svoju odluku da proglasi nacionalno vanredno stanje, sjedio ćutke zajedno sa svojom bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris, dodaje “Njuzvik”.

Šta kažu stručnjaci?

– Da bismo osigurali naše granice, zaštitili naše zajednice i branili naš suverenitet, moramo se suprotstaviti kartelima punom snagom zakona – rekao je u saopštenju Čad Volf, bivši v.d. sekretara za unutrašnju bezbjednost.

Grejza Martinez Rosas, izvršna direktorka organizacije UWDA, rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak da predstoji “haos”.

– Suočićemo se sa haosom… Teren s kojim se suočavamo je užasan i razarajući – rekla je ona.

Šta dalje?

Trampove izvršne radnje postavile su osnovu za agresivnu reformu federalne imigracione politike. Neke mjere, poput ukidanja prava na državljanstvo po rođenju i proglašenje kartela terorističkim organizacijama, mogle bi se suočiti sa trenutnim pravnim preprekama.

Proglašenje nacionalnog vanrednog stanja ukazuje na namjeru administracije da prioritizuje bezbjednost granica kao temelj svoje domaće politike, navodi “Njuzvik”. Međutim, dugovječnost i uticaj tih politika će u velikoj mjeri zavisiti od ishoda očekivanih bitaka na sudu.

Kako piše “Tajm”, za Trampa, koji je pobijedio sa svojim obećanjem da će preoblikovati vladu, najveća prepreka može da bude toliko daleko je njegova sopstvena stranka spremna da ga pusti da ide. Izvori bliski Trampu na privatnim sastancima govore da predsjednik stalno izražava želju da brzo djeluje, potpuno svjestan da prilika za maksimalne promjene neće ostati otvorena dugo.

– Vaše najveće prilike za promjene su u prvih par godina, a još više u prvih 18 mjeseci, jer je to prije izbora. On je sada na vrhuncu moći. Svakog mjeseca koji prođe, imaće je pomalo manje – rekao je jedan visoki zvaničnik Trampove administracije, prenosi “Tajm”.

Izvor: Agencije