To pokazuju demografske analize, prema kojima je u periodu 2014-2023. RS napustilo više od 104.000 ljudi.

Važno je naglasiti da u ovu brojku ne ulaze oni koji su na sezonskom ili povremenom radu u inostranstvu, tako da je broj onih koji su otišli sa ovih prostora daleko veći.

Demografi podsjećaju da se broj živorođene djece u Srpskoj konstantno smanjuje od 1999. godine.

– Tada je registrovano 13.995 rođenih, da bi se u posljednjih 10 godina u prosjeku rađalo 9.138 djece – kaže profesor Stevo Pašalić.

Što se tiče migracija, ističe da se migracioni obrazac promijenio, što se prvenstveno ogleda u strukturi osoba koje odlaze, načinu i motivima odlaska, ali i šemama regrutovanja inostrane radne snage u odredišnim zemljama.

– Nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe. Odliv stručnjaka, uz starenje stanovništva i opadanje ionako niske stope nataliteta, zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog društva. Osim što iseljenici odnose svoj bioreproduktivni potencijal, jer se uglavnom radi o osobama u optimalnoj reproduktivnoj dobi, njihovim odlaskom istovremeno se gubi i vrijedni, a često i nenadoknadivi, ljudski kapital – naglašava Pašalić.

Time, kako kaže, ujedno propadaju i sve prethodne investicije u obrazovanje.

– S druge strane, ljudski kapital u Srpskoj i BiH nerijetko je obezvrijeđen, bilo zbog nemogućnosti pronalaska posla koji odgovara stečenim kvalifikacijama, bilo zbog potplaćenosti zaposlenih – naglašava Pašalić.

Upozorava da će, u nestašici radne snage, ljude privući zapadno tržište.

– Zapadna Evropa treba radnu snagu i nema nikakve šanse da neće posegnuti za radnicima koji se vrlo brzo integrišu, a to su radnici sa Zapadnog Balkana. Međutim, Srpska i BiH moraju učiniti sve da zadrže postojeće stanje, te privuku na povratak iseljene, jer smo već sada prisiljeni uvoziti radnu snagu – ističe Pašalić.

Izvor: Srpskainfo.com