Riječ je o porezu koji je EU uvela za proizvode iz takozvanih ugljen-intenzivnih sektora – gvožđe, čelik, aluminijum, cement, đubrivo, električna energija i vodonik, koji se uvoze iz trećih zemalja koje nisu članice EU.

Marinković je ukazao da će u BiH najpogođeniji biti čelik, cement, električna energija, koja ima poseban uticaj na sve ostale grane privrede, te dodao da, ukoliko BiH ne uđe u taj sistem, onda će domaće elektroprivrede prilikom izvoza električne energije biti u obavezi da plaćaju taksu, a tada će se postaviti osnovano pitanje - gdje se ta taksa plaća.

"Ako se bude plaćala u EU, onda bih to nazvao dosipanjem vode u more. Budući da svakako treba da je plaćamo, onda je logično i najbolje da se plaća u BiH, da se iz tih sredstava stimuliše prelazak drugih ili tih industrija na energetski efikasnije", rekao je Marinković i dodao da BiH može sama upotrebljavati sredstva koja se dobiju izdvajanjem, a ne da se ona uplaćuju u evropske fondove.

Prema njegovim riječima, to je jedna od aktivnosti koja će biti u fokusu rada i Spoljnotrgovinske komore, koja na tome radi već dvije godine, kao i na zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, digitalizaciji proizvodnih procesa i ubrzanju proizvodnih lanaca.

"Posebno je važan naš rad, zajedno sa institucijama u zemlji, na uređenju zakonodavnog okvira i poboljšanju uslova proizvodnje, a time i izvoza, jer sve ono što Komora radi, radi kako bi se povećala produktivnost i komparativna prednost domaćih preduzeća, a sve sa ciljem da konkurentnost bude na značajno većem nivou kako bismo mogli da se uspješno nosimo sa zahtjevima tržišta", naglasio je on.

Marinković je rekao da je Komora u 2025. godini, osim redovnih sajamskih manifestacija, planirala i realizaciju njih osam sa Privrednom komorom Republike Srpske i šest sa Privrednom komorom FBiH da bi se domaći privrednici upoznali o uslovima poslovanja na novim tržištima i sa novim partnerima.

NEOPHODNO RIJEŠITI PITANJE DUŽINE BORAVKA PROFESIONALNIH VOZAČA U EU

On je rekao da je dužina boravka profesionalnih vozača u EU problem star oko dvije godine, te da se nada da će to biti riješeno u prvom kvartalu 2025. godine, jer bi kompletna privreda BiH mogla biti u problemu.

Marinković je podsjetio da je Spoljnotrgovinska komora još tada zatražila da se izjednači tretman profesionalnih vozača sa kabinskim osobljem drugih vidova transporta, te da se vozači kamionskih jedinica ne tretiraju kao turisti ili obični građani BiH, budući da oni to nisu, jer obavljaju privrednu djelatnost.

"Nakon toga smo pokrenuli inicijativu, zajedno sa komorama zemalja Balkana Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, u kojoj smo zahtijevali od EU da riješi ovo pitanje, s obzirom na to da isti problem imaju i vozači iz regiona", rekao je Marinković i dodao da se ograničava boravak profesionalnih vozača iz BiH u EU na 90 dana, u bilo kojem periodu od 180 dana.

Prema njegovim riječima, BiH ionako nedostaje radna snaga, fali vozača koji i bez ovog problema odlaze iz zemlje, a ograničavanje njihovog boravka u EU samo će to ubrzati, što će dodatno pogoditi ekonomiju zemlje, jer će transport robe iz BiH biti u problemu.

ZA PRIVREDU 2024. BILA RELATIVNO DOBRA GODINA

Za privredu BiH prošla godina bila je relativno dobra, imajući u vidu da ambijent u kojem su poslovale izvozno orijentisane firme nije bio baš sjajan, izjavio je Srni potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.

"Rezultati koje smo postigli za 11 mjeseci prošle godine nisu ohrabrujući, što pokazuje koliko su BiH i njena privreda zavisni od inostranih kretanja, konkretno od kretanja na tržištu EU", istakao je Marinković.

Prema njegovim riječima, sve ono što se dešavalo u 2023. godini, nastavljeno je u 2024. godini, a kao pozitivno može se konstatovati da je samo jednim dijelom zaustavljena inflacija i svedena u neke normalne okvire.

PRIVREDNA KRETANJA U VAŽNIM EVROPSKIM DRŽAVAMA ZA BiH NISU BILA OHRABRUJUĆA

Marinković je naveo da privredna kretanja u važnim evropskim državama za BiH nisu bila ohrabrujuća niti dobra, a prije svega je riječ o nekoliko zemalja sa kojima BiH ima tradicionalno dobru i jako visoku ekonomsku saradnju - NJemačkoj, Austriji, u posljednje vrijeme Italiji, dok je saldo takođe negativan i sa Slovenijom.

Prema njegovim riječima, ovih nekoliko država sa kojima BiH ima najveću robnu razmjenu, budući da su u izvjesnim problemima, doprinijelo je da izvozni rezultati generalno budu loši.

On je rekao da je izvoz BiH za 11 mjeseci prošle godine pao za oko 4,3 odsto, a realizovan je u iznosu od oko 15,2 milijarde KM, dok je uvoz nešto malo povećan i iznosio je oko 26,7 milijardi KM.

"Nažalost, povećali smo deficit i on je sad 11,5 milijardi KM. Parametar koji konstantno pratimo, a to je pokrivenost uvoza izvozom, iz godine u godinu pada i za 11 mjeseci iznosio je 57 odsto", naglasio je Marinković.

On je podsjetio da je BiH prije četiri godine imala pokrivenost uvoza izvozom 66 odsto i da je nastavila konstantno da pada, te dodao da je taj pad bio neminovan, imajući u vidu u kolikoj je mjeri BiH oslonjena na tržiše EU /više od 73 odsto izvoza realizuje se na evropsko tržište, a 67 odsto robe se uvozi sa tog tržišta/.

Prema njegovim riječima, u 2023. godini BiH je imala značajan izvoz električne energije, što je izostalo u 2024, izvoz aluminijuma je u jednom dijelu 2023. padao, a u prošloj godini se malo stabilizovao, dok je izvoz industrije čelika i gvožđa u znatnom padu.

Marinković je naveo da je za 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2023. manje izvezeno čelika za 200 miliona KM, a električne energije za oko 400 miliona KM.

"Auto-industrija u EU je u značajnoj recesiji, tako da se sva naša auto-industrija nalazi u značajnom problemu. Tekstilna i kožarska industrija takođe, zbog smanjene potrošnje na evropskom tržištu, ali i drvna industrija, na koju se BiH dugoročno oslanjala, zbog smanjenja kupovne moći, posebno na njemačkom tržištu, gdje je došlo do smanjenja narudžbi namještaja, tako da je i ova grana privrede, u domenu namještaja, jednim dijelom pala", naglasio je Marinković i dodao da su to grane privrede koje su u 2024. godini uticale na debalans koji se pojavio za 11 mjeseci.

POSTOJI PROSTOR ZA OTVARANJE NOVIH TRŽIŠTA

Kada je riječ o tržištu EU, Marinković je naveo da je za BiH najznačajnija NJemačka, sa kojom ima uravnoteženu saradnju po pricipima pariteta 100 odsto – koliko se uveze toliko se izveze, iako je ova evropska zemlja u recesiji.

"Sa Austrijom imamo još bolji odnos, imamo suficit od 108 odsto, tu je i Slovenija, koja ima značajno mjesto, i Italija. Ne možemo izostaviti ni našu susjednu zemlju Hrvatsku", rekao je Marinković i dodao da BiH sa pet država sa prostora EU ostvaruje najveću spoljnotrgovinsku saradnju, ali da ima prostora za proširenje.

Prema njegovim riječima, posljednju godinu dana ostvaren je napredak u izvoznom smislu sa Češkom, Slovačkom, Holandijom, Francuskom, te sa Velikom Britanijom, koja nije u EU, ali je povećana saradnja.

"Postoji prostor da se i sa ostalim zemljama EU ostvari bolja saradnja, jer je očito da kriza koja je pogodila Evropu, nije sve ravnomjerno pogodila, pa su se naši privrednici okrenuli njima", naglasio je Marinković i dodao da Komora pomaže da se izvrši disperzija tržišta, kako u okviru EU, tako i na nekim drugim područjima.

On je napomenuo da postoji mnogo prostora za otvaranje novih tržišta, i to na sjeveru Afrike, te da je bilo i nekih razgovora o Južnoj Americi, što bi smanjilo zavisnost domaće privrede od nekoliko zemalja.

OKRENUTI SE DOMAĆIM PROIZVODIMA - KVALITETNI KAO I UVOZNI

Marinković smatra da bi se svi u BiH trebali okrenuti domaćoj proizvodnji i njenim proizvodima.

"Građane pozivam da se okrenu domaćim proizvodima kad god je to moguće, jer na takav način pospješuju domaću privredu, čuvaju radna mjesta, proširuju materijalnu osnovu naših preduzeća", rekao je Marinković.

On je ocijenio da su domaći proizvodi jednako kvalitetni kao i oni iz uvoza, te da se opredjeljivanjem za domaće direktno utiče na debalans koji BiH ima u spoljnotrgovinskoj razmjeni, a sa druge strane doprinosi cjelokupnom razvoju zemlje.

"Sa druge strane, poruka institucijama i vlastima u zemlji je da moraju biti brži, efikasniji, moraju više raditi zajedno sa privrednim asocijacijama na uređenju internih odnosa, tržišta, a sve s ciljem da domaća privreda bude stabilnija, jača, jer svi živimo od nje", zaključio je Marinković. 

Izvor: Srna