Vipotnik je naveo da su nadležna ministarstva i lokalne zajednice na prvi poziv za kandidovanje objekata kojima je potrebna energetska obnova prijavili oko 350 objekata čija obnova se smatrala prioritetnom.

"Zadovoljni smo onim što je do sada učinjeno. Međutim, postoji velika potreba i broj objekata, odnosno zahtjeva koje Ministarstvo svakodnevno dobija za unapređenje energetske efikasnosti", rekao je Vipotnik.

On je pojasnio da je riječ o školskim i bolničkim objektima koji su izgrađeni sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, zbog čega postoji realna potreba da se podigne mjera energetske efikasnosti.

Resorni ministar je istakao da je jedan od strateških ciljeva u narednom periodu projekat sanacije i rekultivacije lokacija sa velikim zagađenjem.

"Tu, prije svega, mislim na poslovnu zonu `Incel` u Banjaluci i gudronsku jamu u okolini Modriče", naveo je Vipotnik.

On je pojasnio da se kroz projekte remedijacije i rekultivacije jedan dio sproveo u okviru poslovne zone "Incel", dok će u januaru sa UNDP-om biti realizovan proces u vezi sa gudronskom jamom u Modriči.

"Sa domaćim institucijama i partnerima koji se bave zaštitom životne sredine pokrenućemo taj projekat, uraditi ponovo analizu stanja, količine gudrona i negativnih supstanci koje ispušta i način njegovog zbrinjavanja", rekao je Vipotnik.

On je naveo da će se Ministarstvo fokusirati na projekat upravljanja čvrstim otpadom, što predstavlja potrebu u Srpskoj.

Prema njegovim riječima, u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, projekat će biti pokrenut sa dva međunarodna partnera, Svjetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

"Već su određene potencijalne lokacije gdje bismo sprovodili ove projekte", rekao je Vipotnik.

Kada je riječ o čvrstom otpadu, on je pojasnio da je namjera da se naprave sistemi koji bi djelimično bili samoodrživi, da se osim odlaganja otpada vrši i sortiranje i recikliranje.

"To je svjetska praksa i zahtijeva veliku količinu novca i to mnogo razvijenije ekonomije ne mogu da sprovedu same, ali smo se mi odlučili na taj korak u saradnji sa međunarodnim partnerima", rekao je Vipotnik.

On je naveo da bi regionalni centri za zbrinjavanje otpada trebali biti u Trebinju, Prijedoru i još u nekoliko opština. 

Izvor: Srna