"Poljoprivrednici mogu biti zadovoljni da je, uprkos velikim pritiscima i potrebama koje Vlada Republike Srpske ima prema ostalim kategorijama stanovništva, te uprkos objektivnim okolnostima otežanog finansiranja s kojim se suočavamo, budžet za razvoj poljoprivrede i sela ostao na nivou od 180 miliona KM", rekao je Minić u intervjuu Srni.

On je naveo da će prilikom raspodjele agrarnog budžeta i dalje naglasak biti na podršci tekućoj proizvodnji, za šta je predviđeno 60 odsto sredstava.

Prema njegovim riječima, za podršku dugoročnom razvoju, odnosno za kapitalne investicije i mjere ruralnog razvoja, biće izdvojeno 25 odsto, a oko 13 odsto je predviđeno za sistemske mjere podrške koje se odnose na zaštitu zdravlja biljaka, životinja, osiguranje u poljoprivredi, informacione sisteme, vanredne potrebe i pomoći.

"Od ove godine rezervišemo veći dio sredstava za interventne mjere koje mogu uslijediti za ublažavanje eventualnih posljedica klimatskih promjena, tržišnih poremećaja ili ostalih nepredviđenih okolnosti", rekao je Minić.

On je dodao da je u pripremi novi pravilnik o podsticajima, koji će, s obzirom na isti iznos agrarnog budžeta, ostati na istom nivou kao prošle godine.

"Ali, biće nivelacije podrške po pojedinim sektorima, što može dovesti do toga da imamo i rast premije u nekim vrstama proizvodnji, kao što je recimo sektor ribarstva. Takođe, nivelacija podrške je nastavljena u odnosu na proizvodnju sa pedigreom i koja je umatičena, koja je pod kontrolom uzgajivačke organizacije, u odnosu na proizvodnju koja se vodi bez poznatog porijekla", istakao je Minić.

On je rekao da će biti nastavljena i podrška mladima, odnosno mlađima od 40 godina, kao i ženama nosiocima poljoprivrednih gazdinstava, te organskoj proizvodnji.

OVE GODINE NAGLASAK NA SKLADIŠNIM KAPACITETIMA, PRERADI NA GAZDINSTVU I NAVODNJAVANJU

Kada je riječ o projektima podrške agroturizmu, samozapošljavanju i ekonomskom osnaživanju žena i mladih, Minić je najavio veći stepen kontrole i pooštravanje uslova radi važnosti ovih mjera za zadržavanje stanovništva na selu.

"Podrška kapitalnim investicijama će zadržati isti koncept s tim što će biti ograničen broj odobrenih prijava i ukupan iznos sredstava naročito za poljoprivrednu mehanizaciju, s obzirom da smo prethodne tri godine imali zavidan nivo realizacije sredstava u ovoj oblasti. Zato ćemo u 2025. godini dati naglasak na skladišnim kapacitetima, preradi na gazdinstvu, navodnjavanju i ostalom", poručio je Minić.

On je podsjetio da su premije po svim linijama povećane 2023. godine povećanjem ukupnog budžeta za 70 odsto, a dodatno su povećane prošle godine za najugroženije sektore, kao što je uzgoj i tov svinja, kao odgovor na pojavu epidemije klasične kuge svinja, zatim za osiguranje u poljoprivredi, regres za dizel i ostalo.

Govoreći o zaštiti domaće proizvodnje, Minić je istakao da ono što je u nadležnosti resornog ministarstva jeste da podnosi inicijative i vrši pritisak na zajedničke institucije na nivou BiH, a indirektno da kroz mjere agrarne politike unapređuje konkurentsku poziciju proizvođača, kako na domaćem tako i inostranom tržištu.

"Nažalost, međunarodni sporazumi koje je BiH potpisala sa EU i CEFT-a zemljama ne dozvoljavaju velika odstupanja kada je riječ o otvorenoj trgovini i tržištu. Zato naši proizvođači moraju tražiti izlaz u unapređenju efikasnosti, kvaliteta, ali i približavanju domaćem potrošaču i prilagođavanju njegovima potrebama", naglasio je Minić.

FOKUS NA UVOĐENJU VEĆE DISCIPLINE U ŠUMARSKOM SEKTORU

Kada je riječ o sektoru šumarstva, resorni ministar je najavio nastavak proizvodno-finansijske konsolidacije preduzeća "Šume Republike Srpske" kojim će postati samoodrživo i ostavrivati pozitivan finansijski rezultat, ostvaren na bazi fizičkog izvršenja planiranog obima proizvodnje.

"Poseban fokus posvetiće se finansijskoj disciplini i sprečavanju internih prelivanja sredstava prema neefikasnim organizacionim dijelovima. S tim u vezi započelo se sa procedurom statutarnih izmjena sa ciljem vraćanja računa šumskim gazdinstvima", rekao je Minić.

Prema njegovim riječima, Tim za praćenje poslovanja "Šuma", koji je imenovala Vlada Republike Srpske, u veoma kratkom roku je izradio Program proizvodno-finansijske konsolidacije preduzeća koji predviđa zaustavljanje prijema radnika, osim diplomiranih inžinjera šumarstva, šumarskih tehničara i proizvodnih radnika /sjekači i traktoristi/ u skladu sa potrebama organizacionih dijelova.

Osim toga, predviđeno je uvođenje veće discipline u segmentu izvođenja radova, izrade izvođačkih projekata, tehničkog prijema i troškova izvođenja, zatim strogo vođenje računa o krojenju i klasiranju šumskih drvnih sortimenata, čime se može značajno povećati prosječna prodajna cijena po vrstama drveća, ali i spriječiti sve radnje suprotne interesima preduzeća.

"Između ostalog, predviđeno je povećanje prihoda od sporednih šumskih proizvoda kroz povećanje vlastite proizvodnje i veću kontrolu sakupljača i otkupljivača ovih proizvoda, zatim poštovanje odluka i zaključaka Vlade Srpske u vezi sa prodajom šumskih drvnih sortimenata. Predviđen je i veći nivo zaštite šuma, prvenstveno zaštita od šumske krađe, nelegalanog prometa, uzurpiranja šumskog zemljišta. Obavezno je odmah i u potpunosti primjeniti novi informacioni sistem", naveo je Minić.

On je dodao da je Programom predviđena i smjena direktora koji su doprinijeli lošem poslovanju preduzeća, koji nisu ostvarili fizičke pokazatelje proizvodnje, koji su negativno poslovali, uvećali dug prema centralnom računu preduzeća, koji nisu primjenjivali savremene tehnologije u šumarstvu, nisu izmirili obaveze prema lokalnim zajednicama za poreze i doprinose i neredovno isplaćivali plate radnicima.

NASTAVAK INVESTIRANJA U OBJEKTE ZAŠTITE OD POPLAVA

Govoreći o sektoru vodoprivrede, Minić je naveo da je u periodu od 2018. do 2024. godine uloženo 320 miliona KM za prioritetne aktivnosti u oblasti vodoprivrede, a riječ je o revitalizaciji i rekonstrukciji hidromelioracionih sistema, objekata odbrane od poplava i vodosnabdijevanju.

On je naveo da je u toku druga faza projekta "Hitne pomoći i zaštite od poplava U Republici Srpskoj" vrijednosti oko 41 milion evra, a koji podrazumijeva rehabilitaciju rijeke Vrbas kroz gradsko područje Banjaluke, rijeke Bosne u Modriči, rijeka Liješanj i Grab u Doboju, zatim izgradnju prve faze drinskog nasipa u Semberiji, regulaciju rijeke Hoče u Karakaju kod Zvornika i ostalo.

Minić je dodao da je u okviru Projekta integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine u toku ispitivanje stanja savskog nasipa i dijela unskog nasipa u Republici Srpskoj, sanacija glavnog obodnog kanala u Semberiji dužine oko 13,6 kilometara, i izrada tehničke dokumentacije za rehabilitaciju ruševnih obala rijeke Save na lokaciji Kej-Luka, opština Šamac.

On je naglasio da će i u narednom periodu biti nastavljena realizacija započetih aktivnosti, posebno na održivom korištenju vodnih resursa.

"Vlada Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će nastaviti sa investiranjem u objekte zaštite od poplava, unapređenje sistema prognoze i rane najave poplava kako bi se povećala spremnost odgovora na prirodne katastrofe koje se mogu pojaviti u budućnosti", zaključio je Minić.

Izvor: Srna