Iz Savjeta ministara ističu da ovaj korak predstavlja važan trenutak za BiH jer je ovo prvi put da BiH ima mogućnost aplicirati za sredstva iz ovog značajnog evropskog mehanizma solidarnosti.

Aplikacija za sredstva EUSF-a rezultat je intenzivnog rada Tima za pripremu aplikacije koji je imenovao Savjet ministara na prijedlog Krištove, a u koji su bili uključeni predstavnici kabineta predsjedavajuće, ministarstava bezbjednosti i finansija u Savjetu ministara, Direkcije za evropske integracije, Direkcije za ekonomsko planiranje, Agencije za statistiku BiH, kao i predstavnici entitetskih uprava civilne zaštite.

Ukupno je više od 100 institucija bilo uključeno u proces procjene štete po PDNA modelu, što je zahtijevalo visok stepen koordinacije i posvećenosti svih koji su učestvovali u izradi aplikacije.

U radu Tima učestvovali su i imenovani koordinatori Vlade Federacije BiH /FBiH/, koordinatori u ime kantonalnih vlada, timovi lokalnih zajednica Mostara, Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa, Kiseljaka, Breze, Visokog, Vareša i Drvara.

U cijeli proces pripreme aplikacije, koji je bio složen i intenzivan, bili su uključeni i pomoć su pružili i eksperti Evropske banke za obnovu i razvoj iz Hrvatske, stručnjaci iz Slovenije koje je podržala Svjetska banka, kao i domaći eksperti Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta iz Banjaluke, Građevinskog fakulteta iz Sarajeva i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Mostara.

Podršku su pružile i Hrvatska i Slovenija koje su stavile na raspolaganje svoje kapacitete za uspješnu finalizaciju aplikacije.

Proces prikupljanja podataka odvijao se putem imenovanih koordinatora za sve relevantne sektore na nivou FBiH, kantona i na lokalnom nivou.

Iz Savjeta ministara ističu da je predajom zahtjeva u zadatom roku BiH potvrdila i svoju opredijeljenost za transparentno i efikasno upravljanje sredstvima Fonda solidarnosti, te da ovaj zahtjev dodatno naglašava blisku saradnju BiH sa EU i predstavlja još jedan korak prema jačanju odnosa i integraciji u evropsku porodicu.

Oktobarske poplave, izazvane obilnim padavinama i ekstremnim vremenskim uslovima, uzrokovale su veliku materijalnu štetu, uključujući klizišta, bujice koje su, nažalost, dovele do gubitka ljudskih života, te djelimično ili potpuno uništile stambenu, saobraćajnu, vodnu i komunalnu infrastrukturu najpogođenijih područja. Pogođene su brojne lokalne zajednice, posebno u centralnim, južnim i zapadnim, dijelovima zemlje, ostavljajući za sobom teške posljedice kako za stanovništvo tako i na privredu.

Izvor: Srna