1355. - Umro srpski car Dušan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. do 1346, kad je u Skoplju krunisan za cara Srba, Grka i Arbanasa. Još za očeve vladavine istakao se kao vojskovođa, a pobjedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330. osujetio je Vizantiju da posredstvom Bugarske istisne Srbiju iz Makedonije. Godinu dana kasnije je, uz pomoć vlastele, zbacio oca i krunisao se za kralja. Težio je da stvori državu koja bi u potpunosti zamijenila Vizantijsko carstvo. U njegovo vrijeme Srbija je bila na vrhuncu moći u ekonomskom, vojnom, političkom i kulturnom pogledu. Uz zemlje ranije srpske kraljevine, carevina je obuhvatala Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i Makedoniju do Hristopolja, izuzev Soluna. Prerana smrt ga je spriječila da od tih heterogenih zajednica stvori čvrstu političku cjelinu. U Skoplju je 1349. objavljen prvi dio "Dušanovog zakonika", dopunjen 1354. na Saboru u Serezu, jedan od najvažnijih pravnih akata razvijenog feudalizma, ne samo u srpskoj državi. Najjasnije je od svih savremenika shvatio opasnost od prodiranja Turaka i nastojao je da zajedničkom odbranom spriječi turska osvajanja, pa je uspostavio veze i sa zapadnim vladarima, ali plan nije ostvaren, najviše zbog nerazumijevanja ugarskih vladara.

1582. - U Francuskoj prihvaćen Gregorijanski kalendar.

1699. - Ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar, saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.

1795. - Rođen njemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, koji se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je teologiju, zatim filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti izabran je 1849. Kao rezultat saradnje s Vukom Karadžićem, 1829. je objavio "Srpsku revoluciju", jednu od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku - "djelo o ustanku obespravljene raje, naciji koja traži mjesto među evropskim narodima", kojim je skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za oslobođenje. Ostala djela: "Istorija Francuske", "Istorija Engleske", "Rimske pape", "Njemačka istorija za vrijeme reformacije".

1806. - Srbi se u Prvom srpskom ustanku s nekoliko topova neopaženo prebacili na Veliko ratno ostrvo na Dunavu, odakle su počeli da tuku tursko utvrđenje Donji grad u Beogradu. Komandant turskog garnizona Alija Gušanac je u bezizlaznoj situaciji ponudio predaju, ali je vezir Sulejman-paša to odbio. Početkom januara 1807. se ipak predao, uz uslov da bez oružja ostane u Donjem gradu, a dva mjeseca kasnije je prinuđen da preda i to posljednje tursko uporište. Beograd je bio slobodan sve do ponovne turske okupacije 1813.

1830. - Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska na Londonskoj konferenciji potvrdile odluku Belgije da se odvoji od Holandije.

1860. - Južna Karolina se prva od 11 južnih robovlasničkih država otcijepila od SAD, što je bio uvod u četvorogodišnji američki građanski rat, započet 1861.

1863. - Rođen srpski matematičar Bogdan Gavrilović, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije od 1931. do 1937. Autor je niza radova iz raznih oblasti matematike i univerzitetskih udžbenika "Analitička geometrija" i "Teorija determinanata".

1894. - Rođen australijski državnik Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprinio jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na američkoj strani.

1912. - U Londonu počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, poslije pobjeda balkanskih saveznika koji su osvojili gotovo sve turske evropske posjede. Za uspjeh Srbije, Crne Gore, Grčke i Bugarske presudne su bile pobjede Prve srpske armije pod komandom prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića u Kumanovskoj bici 23. i 24. oktobra i u Bitoljskoj bici od 16. do 19. novembra 1912. nad turskom Vardarskom armijom. Na konferenciji se Turska odrekla svih izgubljenih teritorija, ne pristajući jedino da preda još neosvojeni grad Jedrene. Zbog toga je Prvi balkanski rat nastavljen početkom februara 1913. i poslije novih turskih poraza mirovni ugovor s Turskom je sklopljen 30. maja 1913. u Londonu.

1937. - Umro njemački general i vojni pisac Erih Fridrih Vilhelm Ludendorf, jedan od ključnih njemačkih komandanata u Prvom svjetskom ratu. U početku rata uspješno je rukovodio operacijama na Istočnom frontu, a 1916. je postavljen za prvog pomoćnika Štaba Vrhovne komande. Na tom položaju je praktično samostalno rukovodio vojnim operacijama, sve više preuzimajući i političko-ekonomsko vođenje rata, ali je smijenjen u oktobru 1918. poslije neuspjelih ofanziva u proljeće i ljeto te godine. Jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata. Djela: "Totalni rat", "Moje ratne uspomene 1914-1918.".

1944. - Objavljen prvi broj lista "Jedinstvo", namijenjen čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. list izlazi u Prištini, najprije jednom sedmično, a kasnije je postao dnevnik.

1945. - Karl Rener izabran za prvog predsjednika austrijske Druge republike.

1960. - Osnovan Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, poznat kao Vijetkong, antiamerički gerilski pokret koji je, u sadejstvu sa armijom Sjevernog Vijetnama, 1975. izvojevao pobjedu nad vojskom SAD i snagama južnovijetnamske marionetske vlade.

1968. - Umro američki pisac Džon Stajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, životu skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mlade generacije. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".

1970. - Pod pritiskom radničkih nemira ostavku podnio šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka, koga je naslijedio Edvard Gjerek.

1971. - Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podnio ostavku poslije poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u Istočnom Pakistanu i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.

1973. - Od eksplozije razorne bombe, aktivirane kad je naišao njegov automobil, u Madridu ubijen španski premijer Luis Karero Blanko.

1974. - Umro srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, umjetnik fine linije i plemenite materije. Studije je počeo na Umjetničkoj školi u Beogradu, a poslije prelaska preko Albanije u Prvom svjetskom ratu dospio je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gdje je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz, zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi rijetkog i skupocjenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.

1982. - Umro srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Djela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.

1982. - Umro poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".

1987. - U najvećoj mirnodopskoj nesreći na moru sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživjelo je 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" je bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.

1989. - SAD otpočele invaziju Paname sa 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika - premijera Manuela Antonija Norijege.

1990. - Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševarnadze iznenada podnio ostavku, upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.

1992. - Na prvim višestranačkim izborima u Saveznoj Republici Jugoslaviji birani su poslanici Savezne skupštine, predsjednici Srbije i Crne Gore, poslanici republičkih skupština i organi lokalne vlasti. U prvom izbornom krugu za predsjednika Srbije među sedam kandidata izabran Slobodan Milošević. U Crnoj Gori su u prvom krugu od devet kandidata najviše glasova dobili Momir Bulatović i Branko Kostić, a u drugom krugu pobijedio je Bulatović.

1995. - Međunarodne snage pod nazivom IFOR preuzele misiju sprovođenja mira u BiH od snaga UN, u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim u Parizu šest dana ranije.

1995. - Američki avion "boing 757" sa 163 putnika i članova posade, koji je letio od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije, a nesreću je preživjelo četvoro ljudi.

1998. - Amerikanka nigerijskog porijekla Nkem Čukvu rodila osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj u svijetu. Najmanja beba je umrla sedam dana kasnije.

1999. - Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije portugalska enklava Makao je poslije skoro četiri i po vijeka postala integralni dio Kine. Taj lučki grad Portugalci su počeli da grade 1557, a ugovorom Lisabona i Pekinga grad i područje oko njega 1887. zvanično su postali portugalska kolonija.

2000. - Savjet bezbjednosti UN osudio albanske ekstremističke grupe na jugu Srbije i pozvao KFOR da preduzme konkretne mjere, koje bi onemogućile njihove dalje akcije.

2000. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nametnuo obiman paket zakona i amandmana da bi, kako je obrazloženo, obezbijedio da BiH održi "dinamiku ekonomske reforme". Nametnuti su Zakon o unutrašnjem platnom sistemu i Zakon o finansijskom poslovanju Republike Srpske. Nametnuti su amandmani na tri federalna zakona o privatizaciji, amandmani na federalni Zakon o porezu na dohodak, amandmani na federalni Zakon o doprinosima, amandmani na Zakon o carinskoj politici BiH.

2000. - SRJ primljena u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda.

2001. - Umro Leopold Sedar Sengor, senegalski filozof, književnik i državnik, predsjednik - Senegala, akademik.

2016. - Umrla Mišel Morgan /96/ - /Simon Rene Rusel/, francuska filmska, pozorišna i TV glumica i slikarka, najbolja glumica 1. filmskog festivala u Kanu. Filmovi: "Oluja", "Obala u magli", "Tegljači", "Ogledalo sa dva lica", "Detektiv mačak".

Izvor: Srna