Ovo su izuzetno alarmantni podaci, a upravo "16 dana aktivizma" je prilika da se građani upoznaju s ovim podacima, koji nisu zanemarivi, poručeno je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na konferenciji koju je organizovala u ponedjeljak Fondacija "Udružene žene" u Banjaluci.

Gorica Ivić, direktorica Fondacije "Udružene žene", kazala je da su, prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), u toku 2023. godine evidentirane 2.672 prijave nasilja u porodici, što znači da se u BiH svakodnevno zvanično zabilježi sedam do osam slučajeva nasilja u porodici.

"Prijavljena su 1.374 slučaja u FBiH, 1.293 u Republici Srpskoj, dok su u Brčko distriktu bile 24 prijave. Kroz pravno savjetovalište Fondacije tokom 2023/24. godine ukupno 74 različite prijave, tužbe, žalbe itd. podnesene su prema pravosudnim institucijama, sudovima i tužilaštvima, a bio je veliki broj obraćanja policijskim stanicama i centrima za socijalni rad", navela je Ivićeva.

No, kako kaže, primijetili su da je, na osnovu analize sudskih postupaka, odgovorniji pristup kada je u pitanju nasilje u porodici.

"Analizirana su 102 sudska postupka za nasilja u porodici, a za 48,03 slučajeva izrečena je uslovna osuda, kazna zatvora u 26,47 predmeta, dok su u 24,5 slučajeva izrečene novčane kazne. Vidi se poboljšanje u izricanju hitnih i zaštitnih mjere i mjera sigurnosti", dodala je Ivićeva.

Jelena Kurtinović, pomoćnica ministra porodice, omladine i sporta RS, pojasnila je da je, prema evidenciji MUP-a RS, za prvih šest mjeseci ove godine, prijavljeno 469 slučajeva nasilja u porodici.

"O počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu podneseno je 450 izvještaja i 55 izvještaja u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici. Nasilju u porodici bile su izložene 654 žrtve, i to 476 žena i 178 muškaraca", kazala je Kurtinovićeva.

Nasilje se, navodi, uglavnom manifestovalo kao fizičko, i to u 310 slučajeva, dok je kao posljedica nasilja u porodici bilo najviše fizičkih povreda, i to u 243 slučaja.

"Prema evidenciji okružnih tužilaštva, 163 prijave nasilja u porodici podnesene su neposredno tužilaštvu, a 546 izvještaja MUP-u. Nasilju u porodici bilo je izloženo 636 žrtava, i to 470 žena i 166 muškaraca, dok se ono uglavnom manifestovalo kao fizičko, i to u 375 slučajeva, te psihičko u 369 slučajeva. Podignuta je i 131 optužnica za nasilje u porodici, a potvrđeno je njih 96, s tim da je 65 pravosnažnih presuda po optužnicama za nasilje u porodici, a krivim je proglašeno 65 osoba", dodaje ona.

Navodi da su počinioci nasilja pretežno muškarci, oko 90 odsto, a žrtve većinom žene, dok je najveći broj počinilaca i žrtava nasilja u porodici starosti od 31 do 50 godina.

"Nasilje u porodici u RS se najčešće manifestuje kao intimno-partnersko nasilje, odnosno nasilje od strane vanbračnih supružnika i međugeneracijsko nasilje, najčešće otac nad sinom i sin nad ocem. Kao najzastupljeniji oblici nasilja u porodici evidentirano je fizičko, psihičko i kombinovano nasilje, dok su ostali oblici nasilja, odnosno ekonomsko i seksualno nasilje rjeđi", istakla je ona dodajući da to ne znači da nema tih vrsta nasilja, već se žrtve ne odlučuju da prijave te oblike nasilje.

Amila Bašić Tomić, menadžerica Sigurne kuće koja djeluje u okviru Fondacije "Udružene žene", pojašnjava da zbrinjavaju žene i djecu žrtve nasilje za koje postoji visok rizik od ugrožene bezbjednosti.

"Sigurna kuća djeluje od 2007. godine i zbrinula je više od 1.000 žena i djece, kojima je pružena pomoć, a u 75 odsto slučajeva žene i djeca koji su boravili kod nas su započeli samostalan život i prekinuli začarani krug nasilja. U devet mjeseci ove godine imali smo 37 žena i djece, i to 17 žena i 20 djece, s tim da su zbrinute dvije maloljetne djevojčice koje su bile bez pratnje majke, jer su preživjele nasilje od strane drugih članova porodice", kazala je Bašić Tomićeva.

Navodi da su žene koje su zbrinute dolazile sa teritorije osam lokalnih zajednice, i to Banjaluke, Laktaša, Prnjavora, Prijedora, Gradiške, Kotor Varoša, Šipova i Srpca.

"Najveći broj žena pripada kategoriji između 30 i 40 godina, imaju završenu srednju stručnu spremu i u većini slučajeva nisu imale radno iskustvo. Najviše njih je trpjelo nasilje od bračnih, odnosno vanbračnih partnera, a u dva slučaja nasilje su počinili očevi. Prosjek trajanja nasilja je od jedne do pet godina, a uglavnom su to bili psihički oblici nasilja sa ekonomskim manifestacijama, koji su kasnije eskalirali u fizičke oblike nasilja, kao i seksualnog", dodala je.

Kako ističe, najteža faza boravka u Sigurnoj kući je pronalazak izlazne strategije.

"U ovoj godini imali smo 12 žena koje su uspjele da pronađu zaposlenje i koje su uspjele započeti samostalni život, dok su se dvije žene vratile u nasilnu zajednicu. Kada je u pitanju SOS telefon koji djeluje na području RS, u devet mjeseci ove godine imali smo 776 poziva ", zaključuje ona.

Izvor: Nezavisne