9. god. n. e. - Rođen rimski car Tit Flavije Vespazijan, osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od 69. do smrti 79. pobijedio je i raselio Jevreje i u Rimu podigao veličastvene građevine - Koloseum, Kapitol i Amfiteatar.

1095. - Na crkvenom saboru u Klermonu papa Urban Drugi pozvao crkvene velikodostojnike i svjetovne vladare na ratni pohod protiv "nevjernika", seldžuka koji su zauzeli Svetu zemlju u Palestini sa grobom Isusa Hrista u Jerusalimu. Time je podstakao vjersko ludilo i krstaške ratove koji su trajali dva vijeka.

1626. - Papa Urban Osmi osveštao Crkvu Svetog Petra u Rimu.

1697. - Rođen engleski slikar Vilijam Hogart, izuzetan portretista i crtač fizionomija. Slikao je scene satiričnog i moralizatorskog karaktera iz života aristokratije. Ostavio je relativno mali broj radova, ali ga je njihova vrijednost uvrstila među najznačajnije engleske slikare.

1786. - Rođen njemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst fon Veber, tvorac njemačke romantične opere. Komponovao je i kantate, orkestarsku, kamernu i horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u Londonu, gdje je umro 1826. Djela: opere "Čarobni strijelac", "Eurijante", "Ribecal" /nedovršena/, "Silvana", "Abu Hasan", "Oberon", koncerti, "Koncertni komad za klavir i orkestar", klavirski "Poziv na igru", "Koncertino za klarinet i orkestar".

1787. - Rođen francuski slikar Luj Žak Mande Dager, zahvaljujući čijem je izumu, nazvanom "dagerotipija", prvi put praktično omogućena izrada fotografija.

1830. - Proglašena nezavisnost Belgije, do tada ujedinjene sa Holandijom.

1860. - Rođen poljski državnik, pijanista i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i šef diplomatije, a 1940. predsjednik Poljske. Djela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.

1883. - U SAD prihvaćeno standardno računanje vremena i Zemlja je podijeljena na četiri vremenske zone.

1903. - SAD sa Panamom potpisale ugovor kojim su dobile neograničeno pravo korišćenja Panamskog kanala. Tek 1979. je dogovoreno da se kanal 31. decembra 1999. vrati Panami.

1905. - Rođen srpski pisac i revolucionar Jovan Popović, pripadnik grupe pisaca koja je između dva svjetska rata njegovala socijalnu literaturu. Poslije zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. je osuđen zbog komunističke propagande. Poslije oslobođenja Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu pokrenuo je i jedno vrijeme uređivao "Književne  novine". Djela: zbirke pjesama "Hadžija večnosti", "Lasta u mitraljeskom gnezdu", "Ples nad prazninom", proza "Lica u prolazu", "Istinite legende", "Reda mora da bude", "Sremska hronika", studije i eseji "Đura Jakšić i njegovo doba", "Sterija i počeci srpske drame", "Svetozar Marković".

1905. - Princ Čarls od Danske izabran za prvog kralja Norveške poslije obnavljanja nezavisnosti te zemlje njenim odvajanjem od Švedske i uzeo je ime Hakon Sedmi.

1910. - U Meksiku izbila revolucija i tokom narednih deset godina poginulo najmanje milion ljudi.

1915. - U Kačaničkom tjesnacu na Kosovu i Metohiji srpska vojska u Prvom svjetskom ratu vodila žestoku borbu s bugarskim trupama koje su udarile s leđa i time onemogućile njeno povlačenje prema Skoplju u susret saveznicima. Premorene i desetkovane srpske trupe, pritisnute njemačkim snagama sa sjevera i bugarskim s juga, morale su da obustave pokret prema Skoplju i ubrzo je srpska Vrhovna komanda naredila povlačenje preko Albanije.

1918. - Belgijska armija ušla u Brisel poslije četiri godine njemačke okupacije u Prvom svjetskom ratu.

1922. - Umro francuski pisac Marsel Prust, autor djela beskrajno složene i tanane književne arhitekture, koji je izvršio ogroman uticaj na evropski roman 20. vijeka. Dejstvom veoma produbljene psihologije, istančanim uočavanjem konstanti ljudske prirode i umjetničkom snagom, uzdigao je likove do univerzalnosti. Djela: ciklus romana "U traganju za izgubljenim vremenom" /"U Svanovom kraju", "U sjenci djevojaka u cvijetu", "Oko Germatovih", "Sodoma i Gomora", "Zatočenica", "Nestala Albertina", "Nađeno vrijeme"/, roman "Žan Santej", polemički spis "Protiv Sent-Beva".

1936. - NJemačka i Italija priznale vladu generala Fransiska Franka i od tog trenutka građanski rat nije bio unutrašnja stvar razjedinjene Španije. Dvije fašističke sile su koristile obračun falange s republikom kao poligon za isprobavanje novih borbenih sredstava i pripremu za Drugi svjetski rat.

1945. - Na prvim izborima u Bugarskoj poslije Drugog svjetskog rata, koje je opozicija bojkotovala, pobijedio je Otečestveni front predvođen komunistima.

1956. - Umro srpski glumac Dobrica Milutinović, najveći srpski romantičarski pozorišni glumac, izuzetnog glasa i rijetkog temperamenta. Kao prvak Drame nacionalnog teatra više od pola vijeka je s ogromnim uspjehom igrao niz uloga iz klasičnog pozorišnog repertoara i najznačajnije likove iz nacionalnog repertoara. U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umjetnosti i Savez dramskih umjetnika Srbije su 1980. u saradnji sa Zlatarom u Majdanpeku ustanovili "prsten Dobrice Milutinovića", nagradu za glumačko životno djelo.

1970. - Zapadna NJemačka i Poljska saglasile se da uspostave diplomatske odnose i time okončaju neprijateljstvo dugo 31 godinu.

1970. - Kina imenovala ambasadora u SSSR-u i time, poslije četiri godine, obnovila diplomatske odnose na najvišem nivou.

1976. - LJevičarska vojna hunta Etiopije izvršila smrtnu kaznu nad 27 ljudi zbog navodnog kovanja zavjere.

1978. - U DŽonstaunu u Gijani, ispijanjem otrova, kolektivno samoubistvo izvršilo 914 Amerikanaca, pripadnika sekte "Hram naroda", uključujući vođu sekte DŽima DŽonsa. Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov ubijeni su.

1987. - U požaru u stanici "Kings Kros" londonskog metroa život izgubilo 30 ljudi.

1991. - JNA ušla u Vukovar.

1991. - Sobranje Makedonije usvojilo ustav koji je tu bivšu jugoslovensku republiku označio kao nezavisnu državu u postojećim administrativnim granicama. Od 120 poslanika za ustav su glasala 92.

1991. - Umro čehoslovački državnik slovačkog porijekla Gustav Husak, bivši predsjednik Čehoslovačke, koji je na čelo Komunističke partije te zemlje došao poslije vojne intervencije Varšavskog pakta 1968, zamijenivši Aleksandera Dubčeka, a 1975. je postao šef države. Bio je jedan od vođa Slovačkog ustanka u Drugom svjetskom ratu protiv nacista 1944, a kao "slovački nacionalista" od 1951. do 1960. proveo je u komunističkom zatvoru. Pod pritiskom javnosti 1989. je podnio ostavku na funkciju predsjednika Čehoslovačke.

1993. - U Lukavicu stigao konvoj iz muslimanskog dijela grada sa 125 Sarajlija slovenačkog porijekla, mahom žena, djece i starijih osoba. Konvoj je preko Pala krenuo u Beograd, a zatim preko Mađarske u Sloveniju.

1993. - Predstavnici tri zaraćene strane u bivšoj BiH potpisali u Ženevi deklaraciju o slobodnom prolazu humanitarne pomoći.

1993. - Lideri Južne Afrike odobrili ustav kojim je označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.

1993. - Novi vojni upravljač Nigerije general Sani Abača raspustio sve demokratske institucije.

1995. - Vatikan saopštio da je zabrana zaređivanja žena za sveštenike definitivna, jer bi suprotna odluka značila grubo kršenje doktrine rimokatoličke crkve.

2007. - Od eksplozije u rudniku u ukrajinskom bazenu uglja Donbas poginuo 101 rudar.

2015.- Vehabija Enes Omeragić /34/ ubio pripadnike Oružanih snaga BiH Armina /Murisa/ Salkića i Nedeljka /Dušana/ Radića. Prilikom napada Omeragić je uzvikivao "Alahu ekber". Vehabija je poslije napada izvršio samoubistvo.

Izvor: Srna