Prema računici domaćina, ali i udruženja za zaštitu prava potrošača Srpske, proslava će biti dosta skuplja nego ranijih godina, s obzirom na to da su pojedini proizvodi skuplji, te ističu da je za slavu potrebno od 1.000 do 2.000 maraka, zavisno od broja gostiju, te se, kako kažu, zbog previsokih cijena domaćini odlučuju da smanjuju broj gostiju koji im dolazi na slavu.

Uz hljeb i žito, na mrsnoj trpezi meso je nezaobilazno, pa tako kilogram pečenog prasećeg mesa košta od 35 do 40 maraka, dok je za kilogram pečene jagnjetine potrebno izdvojiti od 50 do 55 KM, pa kada se tome dodaju nezaobilazna supa, sarma, salate, kolači, uz raznovrsno piće, jasno je da će domaćini u prosjeku morati izdvojiti do 2.000 maraka.

Banjalučanka Marija Knežević rekla je da 21. novembra proslavljaju Svetog arhangela Mihaila, te da su pripreme već u punom jeku.

– Prošle godine smo za slavu potrošili preko 1.200 maraka, a svjesni smo da će ove godine biti potrebno još najmanje 400 maraka, jer su sve namirnice skuplje. Ali nije nam žao, jer je slava jednom godišnje, kada nam dođu svi dragi ljudi i rodbina – rekla je Kneževićeva.

Da će ovogodišnja priprema slave biti skuplja nego ranijih godina, kažu i u udruženjima za zaštitu potrošača, koji ističu da su skoro sve cijene namirnica u porastu.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da pripreme za slavu u prosjeku koštaju od 1.000 do 2.000 maraka, ali sve zavisi od broja gostiju.

– Cijene svih namirnica su u porastu, pa i ne čudi da je potrebno toliko novca, ali ako se poziva i veliki broj gostiju, sve to dodatno košta – izjavila je Ilijićeva i istakla da nema velike razlike u pripremi mrsne ili posne slave, jer su tu negdje i cijene.

– Riba nije ništa jeftinija od mesa, a koliki će troškovi biti, osim od broja gostiju, zavisi i od toga da li domaćini nešto sami proizvedu – dodala je Ilijićeva.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je da je građanima koji proslavljaju slavu u gradu potrebno preko 1.000 maraka, zavisno koliko imaju gostiju.

– Ljudi su skratili broj gostiju, odnosno na neki način daju do znanja da im se ljudi ne javljaju – rekla je Šešlija i pojasnila da malo ko sebi može priuštiti da pozove 20 ljudi na slavu.

– Ljudi na selu imaju manje troškove, ali opet ne toliko manje, jer da bi imali neke svoje proizvode, morali su da kupe sirovine, koje takođe nisu jeftine – dodala je Šešlija.

Kako je rekla, na ovaj način se otuđuju ljudi jedni od drugih, jer smo sve manje u stanju da pozovemo ljude na slavu, pa samim tim sve je manje ljudi na slavama.

– Ljudi biraju, jer svaki odlazak na slavu košta, koliko god i kako god to zvučalo – rekla je Šešlija, prenose Nezavisne novine.

Izvor: Nezavisne.com