Ćosić je u intervjuu Srni rekao da je logično da domovi zdravlja budu trezorski korisnici svojih osnivača - opština i gradova, te da u vezi s tim imaju svoj podračun.

"Poznato je da veliki broj lokalnih zajednica subvencioniše funkcionisanje domova zdravlja. Prelazak poslovanja domova zdravlja na trezore jedinica lokalne samouprave u Srpskoj definitivno će omogućiti i veću finansijsku kontrolu, te pokazati da je određena opština ili grad istinski osnivač te zdravstvene institucije", rekao je Ćosić.

Kada je riječ o odnosu prema resornim ministarstvima, Ćosić je naveo da se u tom smjeru zapravo ništa ne mijenja, jer nadležni fond plaća na osnovu broja izvršenih usluga i korisnika domova zdravlja.

"Ovo je sigurno bolji model koji će unijeti više finansijskog reda i discipline, te rukovodstvima gradova i opština omogućiti veću i bolju kontrolu rada domova zdravlja. Direktori domova zdravlja će imati odgovornost, ali neće više biti ostavljeni na milost i nemilost, već će da imaju instituciju koja će o svemu voditi računa. To će biti opština ili grad", rekao je Ćosić, osvrćući se na opredjeljenje Vlade Republike Srpske da se preostalih 37 domova zdravlja od početka naredne godine uključi u trezorski sistem u okviru nadležnih jedinica lokalne samouprave.

VIŠE IZDVAJATI ZA NERAZVIJENE LOKALNE ZAJEDNICE

Kada je riječ o budućem prijedlogu budžeta Republike Srpske za narednu godinu i stavkama koje se odnose na lokalne zajednice, Ćosić je izrazio uvjerenje da će možda i do kraja ove godine biti postignut dogovor o većim izdvajanjima za 34 koje su definisane kao nerazvijene i izrazito nerazvijene.

"Vrlo brzo ću sa ministrom finansija Zorom Vidović razgovarati o većim izdvajanjima za takve lokalne zajednice, i to sredstava od PDV-a. U tom smislu očekujem napredak u 2025. godini, odnosno nadam se da će barem 10 od 34 lokalne zajednice dobiti stabilniji budžet kroz Vladina veća izdvajanja od PDV-a", naveo je Ćosić.

PREPORUČUJEMO BRATSKE ODNOSE SA RUSKIM GRADOVIMA

Govoreći o najavi predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića da će lokalnim zajednicama u Srpskoj predložiti razmatranje pitanja pronalaženja partnera u Ruskoj Federaciji, Ćosić je naveo da kao gradonačelnik Istočnog Sarajeva već ima konkretnu i sjajnu saradnju u više oblasti sa gradovima u Rusiji, poput Krasnodara i Nižnjeg Novgoroda.

"Prednjačimo na planu saradnje sa ruskim gradovima u mnogo čemu. Naša preporuka je da i ostale lokalne zajednice Srpske traže takvu saradnju i pobratimske i prijateljske gradove u Rusiji", rekao je Ćosić.

Govoreći o novim-starim inicijativama da neke opštine, poput Teslića, zakonski postanu gradovi, Ćosić je istakao da razumije takve želje i težnje, ali da je suština unapređenje kvaliteta života građana.

"Ako se građani osjećaju kao stanovnici grada onda oni moraju da od njega dobiju sve što bi takav centar trebao da im bolje ponudi. Prema tome, kozmetička promjena u, na primjer, vidu mijenjanja tabli opštine u grad ništa ne znači ukoliko građani zaista nemaju subjektivni osjećaj da žive u gradu. Inače, u Srpskoj imate dosta opština koje imaju i vrhunske usluge kojima su stanovnici više nego zadovoljni. I nije im toliko bitno da li žive u opštini ili u gradu", rekao je Ćosić.

NAREDNE GODINE MOGUĆE NOVO RUKOVODSTVO SAVEZA

On je izrazio nadu da će u martu ili u aprilu naredne godine biti održana izborna skupština Saveza na kojoj bi trebalo da bude birano novo rukovodstvo te organizacije.

"Već dva mandata sam predsjednik i moram sa dosadašnjim i novim kolegama razgovarati pa ćemo vidjeti u kom smjeru će to sve ići", rekao je Ćosić. 

Izvor: Srna