"Ova godina je puna izazova, sušna godina pogoduje razvoju plijesni koja proizvodi aflatoksin tako da je na području Semberije dosta farmera, nažalost, u situaciji da ne mogu da predaju mlijeko otkupljivačima, jer je koncentracija aflatoksina trenutno u mlijeku veća od dozvoljene granice, a maksimum je 0,05 miligrama po kilogramu, što je standard u EU", naveo je Lukić.

Lukić, koji je danas u Bijeljini učestvovao na edukativni skup o temi "Načini ublažavanja djelovanja aflatoksina u stočnoj hrani na mliječne krave", istakao je da je javno zdravlje i zdravlje ljudi na prvom mjestu.

"Jedan je od razloga zašto smo dobili `zeleno svjetlo` za izvoz mlijeka u EU je što smo dobili potvrdu da kontrolišemo aflatoksin. Edukacije su pravi put u smislu prevencije kako smanjiti unos aflatoksina hranom za životinje, u organizam životinja. Struka i farmeri naći će, svakako najbolje rješenje", naglasio je Lukić.

On je rekao da su zainteresovani na današnjem edukativnom skupu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Veterinarskog instituta Republike Srpske "Dr Vaso Butozan" imali mogućnost da čuju veoma korisne savjete.

"Ovaj skup organizujemo ovdje u Semberiji na inicijativu Udruženja farmera, a neophodno je zahvalnost iskazati i direktoru Bolnice `Sveti vračevi` Mikajlu Laziću koji je inicirao održavanje ovog značajnog skupa kada je riječ o aflatoksinima, s obzirom da znamo koliki kancerogeni uticaj oni imaju na zdravlje ljudi", rekao je Lukić novinarima.

Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta "Dr Vaso Butozan", rekao je da je ova tema veoma aktuelna među poljoprivrednim proizvođačima, a posebno u Semberiji.

"Naši farmeri, proizvođači mlijeka su u velikom problemu i sve je više pojave aflatoksina u hrani za životinje, krave muzare i posljedično se M1 aflatoksin pojavljuje u mlijeku, 0,05 je gornja granica iznad koje se mlijeko odbacuje i ne ide u javni otkup", pojasnio je Knežević.

On je dodao da je Veterinarski institut i u prošloj godini do polovine ove godine radio besplatne analize uz pomoć Ministarstva poljoprivrede rezličitih vrsta hraniva.

Prema njegovim riječima, cilj je bio da se proizvođačima obezbijedi podrška i što više približi gdje može da se pronađe aflatoksin, te kako kominacijom različitih hraniva koja proizvode i dokupljivanjem drgih hraniva mogu razblažiti svoju hranu, te na taj način obezbijediti mogućnost da na kraju i životinja jede zdravu hranu i da bude zdravo mlijeko.

"Veoma je važno redovno upućivati poljoprivredne proizvođače na ovo, jer znamo da će ovaj rod kukuruza koji smo požnjeli doprinijeti da naši poljoprivrednici dođu do još većeg problema, jer je godina bila takva da je pogodovala razvoju gljivice aflatoksin", rekao je Knežević.

Profesor sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu Dragan Šefer rekao je da se plaši da će, zbog klimatskih promjena, svaka godina u vezi sa ovim pitanjem biti sve izazovnija, te da su aflatoksini, nažalost, postali realnost u regionu.

On je naveo da postoje tri etape u borbi protiv mikotoksina, što je prevecija rasta plijesni na polju i u skladištima.

"Eliminacija mikotokina putem separacije i degradacije i nutritivne metode, suplementi, sastavljanje receptura, sve su to načini da određenim promenama u ishrani životinja utičemo na smanjenje mikotoksina. Struka ima rešenje", naglasio je Šefer.

Predavanju o aflatoksinu prisustvovalo je više od 100 učesnika skupa, doktora veterinarske medicine i farmera. 

Izvor: Srna