Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH. 

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.  

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar. 

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

- Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH - navedeno je u analizi OMA. 

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer. 

- Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati - navode stručnjaci OMA. 

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.  

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a. 

- Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama - navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.  

- Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu - kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić. 

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

- Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme - zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta  

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom. 

- Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU - navedeno je u zaključku analize OMA.

Izvor: Glas Srpske